Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pingpong uvrede Zagreba i Sarajeva

Dok hrvatske vlasti ukazuju na opasnosti od terorizma u BiH, bošnjački predstavnici brinu zbog rasta ustaškog ekstremizma
Pingpong uvrede Zagreba i Sarajeva
Колинда Грабар Китаровић (Фото: Танјуг)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Čini se da je vlastima u Hrvatskoj ponovo za rukom pošlo da svetsku pažnju usmere na vlastite slabosti nesnalaženja sa teretom ustaških zločina iz Drugog svetskog rata. Od neprijatne situacije su i ovaj put pokušali da okrenu glavu od jačanja ekstremne desnice i zapali u regionalne svađe. Takav je pristup u Sarajevu međutim ocenjen kao potreba Zagreba za permanentnom „politikom konflikata”.

Čini se kao da i nove vlasti u Zagrebu sa starom predsednicom Kolindom Grabar Kitarović, koja je u vreme obeležavanja genocida u Jasenovcu iznuđeno priznala da je ustaški režim bio zločinački, grade politiku odnosa prema zločinima koja za neslavni rezultat ima to da je i bošnjački lider Bakir Izetbegović iz Sarajeva primetio da u Hrvatskoj buja ustaški ekstremizam, iako se i sam nalazi na meti kritika od oponenata radi toga što se i u samoj Federaciji BiH školama i ulicama daju imena po ustaškim zlikovcima. Skorašnja odluka sarajevskih vlasti da jednu od osnovnih škola u tom gradu nazovu po ustaškom aktivisti i osuđenom ratnom zločincu Mustafi Busuladžiću samo je najsvežiji primer.

„I u Hrvatskoj buja ustaški ekstremizam, i Hrvati odlaze na strana ratišta poput ukrajinskog. U Jasenovcu je otkrivena spomen-ploča s nacističkim pozdravom, javnost se čudila nekim fotografijama s ekstremističkim barjacima”, uviđa Bakir Izetbegović. I bošnjački akademik Muhamed Filipović kaže: „Kitarovićeva ili oni koji vode hrvatsku politiku plaše se povratka 200.000 Srba proteranih iz Hrvatske.”

Međutim, nemalo nakon skandala sa pločom sa ustaškim natpisom u Jasenovcu Kitarovićeva je požurila da optuži Sarajevo za radikalnu islamizaciju, a Republiku Srpsku da pomaže Rusiji u hibridnom ratu.

Američki diplomata Ričard Holbruk je 2008. ocenio kako bi da nije bilo Dejtonskog sporazuma teroristički napad 11. septembra verovatno bio isplaniran u BiH, a ne u Avganistanu 

Za akademika Filipovića tvrdnje da Rusija naoružava RS i da je to opasnost po Hrvatsku predstavljaju nonsens: „Pa nisu ni u RS idioti. Oni vode jednu politiku koja se može ne sviđati nekome, ali svakako neće voditi samoubilačku politiku.”

Primećuje da hrvatska predsednica verovatno smatra da su ovakvi istupi Evropi prihvatljivi. „Vara se u tome što ne razume da je Evropi, pre svega, stalo do dobrih odnosa sa Rusima, pa i sa Srbima, i da Evropa veoma dobro i veoma intenzivno radi da Srbi uđu u EU”, tvrdi akademik.

Hrvatski mediji, tačnije „Večernji list” objavio je potom tekst o islamizaciji i terorističkim pretnjama u BiH, čiju je verodostojnost to jest pozivanje novinara na izveštaj Sipe u pitanje doveo Dragan Mektić, ministar bezbednosti BiH, posumnjavši da iza toga stoje možda i hrvatske obaveštajne službe.

Iz Zagreba stiže odgovor od Kitarovićeve koja iznosi još teže kvalifikacije otuživši Sarajevo da se sa ratišta takozvane Islamske države u BiH već vratilo nekoliko hiljada ratnika.

Možda je hrvatska predsednica malo i preterala sa tim brojem, nesmotreno je zamenivši sa bezbednosnim procenama o broju potencijalnih terorista u BiH pritajenih po raznim vehabijskim kampovima u FBiH, čiji broj obaveštajne službe, uključujući i OBA BiH, procenjuju na oko tri do četiri hiljade. Izetbegović, pak, primedbe iz Zagreba smatra „preuveličanim”.

Šta je bezbednosna stvarnost na terenu, mimo dnevne politike, upozoravali su mnogi svetski eksperti i institucije, među njima i Gordon Bardoš, američki stručnjak za Balkan, koji je još u maju 2007. naišao na nepobitne dokaze o upadima ekstremista u ovaj region koji će otvoriti balkanski front u svom globalnom džihadu. On je primetio i to da se nastajanje i rast militantnog islamizma na Balkanu mogu pratiti kroz život i rad pokojnog predsednika BiH Alije Izetbegovića i delo „Islamska deklaracija”.

Američki diplomata Ričard Holbruk je 2008. ocenio kako bi da nije bilo Dejtonskog sporazuma, teroristički napad 11. septembra verovatno bio isplaniran u BiH, a ne u Avganistanu.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.