Četvrtak, 04.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Šedrvan opet među Nišlijama

Gradska opština Medijana izdvaja četiri miliona dinara da se rekonstruiše i iz depoa muzeja u centar grada vrati više od dva veka star kulturno-istorijski spomenik
Šedrvan opet među Nišlijama
Јавна чесма с краја 18. или почетком 19 века сељена је из Ниша у Софију, Београд, па опет Ниш (Фотодокументација „Политике”)

Niš – Na Trgu republike u centru Niša, preko puta zdanja Skupštine grada, u najskorije vreme bi trebalo da bude postavljen šedrvan – vredan kulturno-istorijski spomenik. Šedrvan – neka vrsta javne česme u kamenu, sa postoljem u sredini, krovom u obliku kupole i velikim brojem mesta za sedenje oko bazena u koji se sliva voda, pre nego što bude preseljen u centar grada, biće rekonstruisan, čime će dobiti isti izgled kao pre više od dva veka. Odluku o postavljanju šedrvana na jednom od najprometnijih niških šetališta donela je gradska opština Medijana.

– Rešili smo da rekonstruisanim šedrvanom, koji decenijama propada u depou Narodnog muzeja, u sklopu Logora na Crvenom krstu, ulepšamo centar grada. Prevelika je šteta da šedrvan strada pod zubom vremena, da skuplja prašinu i da bude daleko od očiju i naših sugrađana i turista, iako predstavlja jedinstven kulturno-istorijski spomenik. Za rekonstrukciju i preseljenje na Trg republike naša opština će izdvojiti četiri miliona dinara. Verujemo da će kroz nekoliko meseci svako ko bude došao u Niš moći da vidi zaista prelep detalj iz bogate prošlosti našeg grada – rekao nam je Milan Krstić, predsednik Opštine Medijana.

Kustos niškog Narodnog muzeja Iva Trajković ispričao nam je da šedrvan potiče s kraja 18. i početka 19. veka, iz perioda kada je Niš bio pod turskom vlašću. Sagrađen je i postavljen u dvorište Hafiz-pašinog konaka, na levoj obali reke Nišave, koji je bio na prostoru gde je sada hotel „Park”. Dugo je posle oslobođenja Niša (1878. godine) bio na toj lokaciji, na kojoj se potom nalazio dvor kralja Milana Obrenovića. Pred kraj Prvog svetskog rata, 1917. godine, prilikom povlačenja iz Srbije, okupatorska bugarska vojska demontirala je šedrvan i prenela ga u Sofiju.

Intervencijom naše zemlje, šedrvan je vraćen u Srbiju 1924. godine, ali iz glavnog grada Bugarske nije prebačen u Niš već u Beograd. Početkom 1935. političar iz Niša Dragiša Cvetković, u to vreme ministar u srpskoj vladi (kasnije je bio i predsednik vlade), poklonio je knezu Pavlu ovaj šedrvan, koji je postavljen ispred dvorskog objekta kneginje Ljubice, gde je ostao izvesno vreme, a onda je uklonjen. Niške gradske vlasti su uspele da vrate šedrvan u svoj grad krajem sedamdesetih godina prošlog veka i od tada je u depou Narodnog muzeja.

Šedrvan je od mermera sa velikim brojem vrednih ornamenata uklesanim u kamenu, rekao nam je Iva Trajković, koji naglašava da je na njima prikazan biljni, životinjski i riblji svet. On, takođe, ističe da će biti potrebno dosta truda da se vrati u približno isti izgled, ali da je izuzetno vredan i da zaslužuje svako angažovanje.

Milan Krstić posebno naglašava da danas na Balkanu postoji samo jedan očuvan šedrvan, koji se nalazi u dvorištu Begove džamije u Sarajevu. Podignut je na istom mestu gde je još 1530. godine Gazi Husref-beg sagradio šedrvan, i sada predstavlja pravu turističku atrakciju.

Ovaj niški, tačno posle sto godina, ponovo će biti među Nišlijama.

 

Inicijativa „Politike”, muzeja i JKP Medijana

Pre tri godine inicijativu da se šedrvan izvuče iz depoa na Logoru Crveni krst pokrenuli si novinari „Politike” iz niškog dopisništva, direktor Narodnog muzeja Slaviša Popović i direktor JKP „Medijana” Bratislav Vučković. Tek sada je gradska opština Medijana, jer u međuvremenu niko u Nišu nije ni pokušao da obogati grad, uspela da otrgne od zaborava vredan spomenik.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.