Sa „Prokopa” i do Niša i Lapova
Nova železnička stanica „Beograd centar” još nema staničnu zgradu i odgovarajuće pristupne saobraćajnice, ali polako postaje važno saobraćajno čvorište u prestonici. Da nisu bez osnova najave ministarke saobraćaja Zorane Mihajlović iz februara ove godine o preseljenju putničkog železničkog saobraćaja iz Savskog amfiteatra u „Prokop”, potvrđuje novi red vožnje „Srbija voza”.
Redom vožnje, koji je stupio na snagu u nedelju, sa stanice „Beograd centar” uvedeni su polasci za Lapovo, Niš i Zemun, kao i dodatni broj linija ka Novom Sadu i Šidu, gradovima koji su prethodnih meseci prvi dobili polaske sa „Prokopa”. Sa nove železničke stanice, čiji je sređeni peronski deo otvoren u januaru, polaziće ubuduće po 14 kompozicija putničkih i brzih vozova. Šest polazaka je ka Novom Sadu, četiri ka Šidu, tri ka Nišu, dok je po jedan ka Lapovu i Zemunu. U „Prokopu” će ubuduće završavati putovanje sedam kompozicija iz Novog Sada, po tri iz Šida i Niša i jedna iz Zemuna.
Da bi se od železničkog saobraćaja u potpunosti rasteretio Savski amfiteatar, na čijem području će se graditi „Beograd na vodi”, sa Glavne železničke stanice u „Prokop” treba prebaciti još 23 polaska i isto toliko dolaska međunarodnih i međugradskih vozova.
Da bi se od železničkog saobraćaja u potpunosti rasteretio Savski amfiteatar sa Glavne železničke stanice, u „Prokop” treba prebaciti još 23 polaska i isto toliko dolaska međunarodnih i međugradskih vozova
Veliki posao je do sada urađen, ako se zna da je pre stupanja novog reda vožnje sa „Prokopa” polazilo svega pet vozova ka drugim gradovima, a sa Glavne železničke stanice čak 40. Ali, kako se početak gradnje stanične zgrade na „Prokopu” još ni ne nazire, a nije kompletno završeno ni oko 9.000 kvadrata ploče na kojoj će se zgrada graditi, mala je verovatnoća da će sav putnički saobraćaj biti prebačen u „Beograd centar” do februara, što je kao rok najavljeno početkom ove godine.
Poziv za gradnju komercijalnih sadržaja i stanične zgrade na ploči iznad peronskog dela u septembru je upućen investitorima. Zainteresovanost je, prema nezvaničnim informacijama, pokazalo više investitora, među kojima i Danci i Holanđani.
Direktna autobuska veza jedino ne postoji sa gradskim opštinama sa druge strane Save i Dunava.
Osim priče o zgradi, još nije ispunjen ni drugi uslov za potpuno osposobljavanje stanice, a to je gradnja pristupnih saobraćajnica do „Prokopa”. Gradnja pristupnih puteva iz pravca Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića počela je letos i ako ne bude neplaniranih odlaganja oni će biti gotovi u maju. Kada grupa izvođača koju predvodi „Štrabag” završi ove radove, gornji stanični trg preko nove saobraćajnice biće povezan sa postojećom saobraćajnom mrežom i javnim gradskim prevozom. Tender za pristupne saobraćajnice iz pravca niškog autoputa, za razliku od ovoga, biće naknadno raspisan jer se na tom potesu trenutno obavlja eksproprijacija.
Kada se sve sabere i oduzme, Prokop” bi u punom sjaju mogao da bude najranije 2019. godine, što je kao okvirni rok nedavno istakao i gradonačelnik Siniša Mali.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


