Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Poslednja runda

Osam godina u teskobnim odnosima poverilaca i dužnika, MMF, EU i ECB, s jedne strane, i Grčka, s druge, ušli su juče u poslednju rundu pregovora o daljem međusobnom finansijskom aranžmanu – i to uoči sezone neizvesnih izbora u ključnim državama evrozone. Ova nova runda mučnih pregovora Atine i poverilaca započeta je juče u Briselu poslednjim sastankom Evrogrupe pred raspuštanje parlamenta u Holandiji i tamošnjih izbora (15. marta).

U briselskom pregovaračkom ringu, adrenalin je ovog puta bitno drugačije raspoređen nego u istoj areni u leto 2015. godine. Tom prilikom, poverioci su nakon neviđeno brutalnih pregovora sa premijerom Aleksisom Ciprasom Atini uspeli da nametnu daleko teži finansijski jaram od onog koji su ranije najavljivali.

Ovog puta, predstavnici Atine u Briselu krenuli su na put sa jasnim znanjem da su najjači protagonisti „čvrste reformske ruke” prema Grčkoj na njihovom sopstvenom terenu politički uzdrmani pred jesenje izbore u Nemačkoj ili glasanje u Upravnom odboru MMF-a.

Koliko sredinom ovog meseca, nemački ministar finansija Volfgang Šojble je povodom daljeg rešavanja grčke dužničke krize TV mreži ARD doslovno izjavio da se članici evrozone dugovi ne mogu otpisivati (na čemu insistira MMF). Prošlog vikenda Šojble je u intervjuu istoj televiziji tvrdio da „Grčkoj nikada nije pretio izlaskom iz monetarne unije”. A juče je, putujući za Brisel, opet insistirao da Grčka „mora da postane konkurentnija i da programi tome služe”.

U međuvremenu, nemački politički establišment – uoči izbora na jesen – sve više se sukobljava u viđenjima prihvatljivog rešavanja grčke dužničke krize. Uticajni bavarski ministar finansija Markus Zeder tražio je juče da Evropa pojača pritisak na Grčku da prihvati sve tražene reforme i da se za isplatu daljih tranši pomoći od Atine traži da položi zalog u obliku gotovine, zlata ili nekretnina, preneo je Rojters.

Istovremeno, Gustav Etinger, evropski komesar za budžet, upozorio je da je „vrlo loše savetovati Grčkoj da napusti evrozonu”. Da li će MMF i Evropa nastaviti da sarađuju na rešavanju grčke dužničke krize, biće možda jasnije sutra nakon najavljenog susreta Kristin Lagard, Angele Merkel i Žan-Kloda Junkera u Berlinu.

U međuvremenu, Grčka je juče namirila na vreme dve milijarde evra duga evropskim kreditorima, preneo je londonski „ Fajnenšel tajms”. „Atina je pouzdani partner u pregovorima”, ocenio je Klaus Regling, izvršni direktor Evropskog spasilačkog fonda.

Suočeni sa odlučnošću Atine da ovog puta ne dopusti reprizu pregovora iz 2015, predstavnici zajmodavaca Atini su pred sam početak poslednje sednice Evrogrupe ponudili poboljšanu verziju predloga, dalje isplate dogovorenih tranši trećeg programa, izvestila je grčka TV mreža ERT iz Brisela. „Poboljšana verzija” ovog puta ne odlučuje samo o sudbini grčkih finansija. Atina je na potezu.

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

L.M
Tvrdnja da je za sve kriv lenji narod je poslednja brana neodgovornih politicara. Grcka je potpisnik Maastricht ugovora od '92 koji definise maksimalni godisnji deficit od 3% i javni dug 60%/BDP. Grcka nije izolovan slucaj. U poslednjih 20 godina, velika vecina EU zemalja je visestruko uvecala deficitet i javni dug/BDP/max. po Maastricht-u. Cinjenica je da EU, i pored postavljenih mehanizama i institucija, nije u stanju da spreci i nadje resenje za ovakvu krizu. Jedini izlaz koji nudi je dalje zaduzivanje, poostravanje stednje, prodaja prirodnih resursa. Kako pobogu moze biti "na potezu" neko koga u donjem rublju drze za gusu... Kakav je to cinizam...
Pro Grk
Od kako je izvojevala nezavisnost od Turske, Grcka ima samo dve ambicije: da povrati slavu Vizantijskog carstva ali i da moze da se odbrani ako je Turska napadne. Posto je Evropi lakse da ratuje Grcka sa Turskom nego cela Evropa, zato se daju krediti kojima Grcka puni svoju armiju. Ovo je PETI put da je Grcka bankrotirala za skoro dva veka a kao sto vidimo i opet ce bankrotirati, a i opet ce dobiti pare za vojsku (jednog dana) i tako u nedogled.
Sosa
Mare, svašta pričaš. Niti su Grci lenji, niti se narod zadužio.Neka dug vrate oni koji su se u njihovo ime zadužili, onima koji su im tolika sredstva odobrili.Zna se kako se u normalnim uslovima sredstva odobravaju.Obzirom kako i koliko je Grčkoj sredstava odobreno,ne treba ni da im vrate.
mare
@džems bond Nego? Kako se zove činjenica da država troši 60% BDP-a, plus privarne firme koje zavise od države koje možemo nazvati paradržavnim nego socijalizmom? Oni imaju tržišnu privredu samo na papiru. Pogledaj kako Grčka stoji sa regulacijama, porezima, i pogledaj koje stranke vode Grčku zadnjih 60 godina, da te stranke nisu pro-kapitalističke nego levo orijentisane.
dzordz
nece bas biti 60 godina socijalizma. levicarska vlada je dosla tek 1981. evo - Грчка војна хунта (1967—1974), познатија и под именима Режим пуковника (грч. Το καθεστώς των Συνταγματαρχών) и у Грчкој Диктатура (грч. Η Δικτατορία) или Седам година (грч. Η Επταετία) односи се на серију десничарских влада које су у тих 7 година владале Грчком. Раздобље диктатуре трајало је од 21. априла 1967. године, па до 23. јула 1974. године. -
mare
Da pogledamo suve činjenice u vezi Grčke propasti. Oni za penzije izdvajaju procentulano više i od VB(18% BDP-a), rekorderi u samoj EU. Godine 2009-e prosečna penzija je bila skoro ko i Nemačka 1400€, danas najniža penzija im je 700€. Te godine 60% BDP-a je išlo u javnu potrošnju. Njihov vojni budžet je oko 3% BDP-a najveći u NATO procentualno u EU, oko 6-7 milijardi evra godišnje. Prosečna starosna granica za penziju 60. godina u Nemačkoj 67. Dok su imali osipanje stanovništva u isto vreme i rast javne potrošnje. Zemlja paradoksa i lezilebovića, uništio ih je socijalizam sad se čude? Osnovno pravilo je da trošiš onoliko koliko prihoduješ, oni se na to nisu obazirali i terali su dok nisu udarili u zid. Veštačka ekonomija bazirana na kreditima, gde je 50% mladih bez posla. Sad su im drugu krivi pa to je vrhunsko licemerje, toksični socijalizam im je promenio svest sve nešto očekuju od države da im daju benefite a ko će to da plati? Jel mogu oni sami to da plate?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.