Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
45. FEST

S ocem na filmsko jutrenje

Rade i Danilo Šerbedžija beogradskoj publici predstavili film „Oslobođenje Skoplja” s kojim su dosanjali jedan davni san
S ocem na filmsko jutrenje
Раде и Данило Шербеџија (Фото Д. Лакић)

Na rediteljsko-estetskom planu ima tako neke fine patine i nostalgičnih tonova koji film „Oslobođenje Skoplja” Radeta i Danila Šerbedžije čine tako bliskim estetici filmova osamdesetih i tako bliskim osećanju koje se stvaralo tokom gledanja hit pozorišne predstave toga doba – istoimene drame Dušana Jovanovića u režiji Ljubiše Ristića. U njoj su otac i tada maleni sin Šerbedžija imali nezaboravne uloge.

Legendarni pozorišni i filmski glumac režirao je svoj prvi film. Uz pomoć i punu saradnju profesionalnog reditelja Danila i uz izvanrednu glumačku podršku ćerke Lucije Šerbedžije, ali i makedonskih i finskih glumaca u ulogama Nemaca. Ostvario je tako posle mnogo godina dugo sanjani san Živojina Žike Pavlovića o „seljenju” Jovanovićevog komada na veliko platno.

Taj san je sada konkretizovan u vidu produkcijski raskošno dizajniranog filma realizovanog u makedonsko-hrvatsko-finsko-engleskoj koprodukciji. Posle tri godine upornog rada i mnogo peripetija finansijske prirode. Rediteljski gotovo klasično, ali veoma privlačno gledaočevom oku, dvojac Rade i Danilo Šerbedžija vode filmsku priču o okupiranom Skoplju tokom Drugog svetskog rata, prema scenariju Žike Pavlovića, Dušana Jovanovića i samog Radeta.

Drama je viđena kroz vizuru teških iskušenja jedanaestogodišnjeg dečaka Zorana (David Todosovski), suočenog sa izazovima ratnih opasnosti, nemaštine, stradanja i ličnih tragedija, dok mu je otac Dušan u šumi sa partizanima (Nebojša Glogovac), majka Lica (Lucija Šerbedžija) u službi održavanja kuće naočitog nemačkog oficira (Miko Nusianen), tetka (Silvija Stojanovska) u ratu sa sopstvenom nemoći, stara baba (Ratka Radmanović) na izdisaju, a teča Georgije (Rade Šerbedžija) unakažen od batina bugarskih krvnika ...

Film je u celini snimljen u Makedoniji. U Bitolju koji „glumi” Skoplje i Veles. Direktor fotografije je vrsni makedonski snimatelj Dejan Dimeski, muziku je komponovao Vlatko Stefanovski, kostime je radila Željka Franulović, montažu Nikolas Gaster, a dizajn produkcije Ivan Bartling.

Rade Šerbedžija kaže da je njegov film na ratnu temu, o drami jedne porodice u Skoplju koja se suočava sa teškoćama, ali i film o ljubavi Makedonke i nemačkog vojnika. „To je najbolje napisani dramski tekst na prostorima bivše Jugoslavije, tekst Dušana Jovanovića koji je svojevremeno izazvao šok, jer nemački oficir prvi put nije prikazan kao zlikovac”, rekao je Šerbedžija otkrivajući da je scenario pisao još pre deset godina i dalje opčinjen pričom o Makedoniji, mentalitetu, muzici, karakterima ljudi i ljubavi.

Šerbedžija je podsetio i da je upravo ovom Jovanovićevom dramom svojevremeno rođen KPGT, pozorišni pokret i projekat koji je predvodio Ljubiša Ristić, ali i na to da nikada više „niti jedna predstava s ovih naših prostora nije postigla takav nezapamćen uspeh, ovenčan i brodvejskim i australijskim i evropskim nagradama”.

Za „Politiku” Šerbedžija potvrđuje da u njegovom rediteljski debitantskom filmu zbog svega toga ima tih nostalgičnih tonova za koje sam ga pitala, mada je, kako je rekao, „mnogo toga izmenio, dodao i proširio u samoj priči”.

Govoreći o saradnji sa sinom Danilom, istakao je da ne bi moglo bez toga, jer u filmu i glumi. „Ponekad bismo se i posvađali ubeđujući jedan drugog u pojedina rešenja, ali je ta naša saradnja bila vrlo dobra”, rekao je otac, a sin Danilo dodao: „ Ne znam nikog tako potpuno predanog i do krajnjih granica posvećenog poslu kao što je Rade, a ovo ne govorim zato što mi je otac”.

Na beogradskoj premijeri „Oslobođenja Skoplja”, na 45. Festu, aplauzi za oca i sina, a posle projekcije i za glumce Silviju Stojanovsku i Dejana Lilića, kao i za producente Igora Nolu i Gorana Toziju. Rade Šerbedžija je pred publikom izrazio zadovoljstvo što je ponovo na Festu i što je „lepo gledati kako taj festival u Beogradu, koji je uvek imao širom otvorene prozore za umetnost, ponovo dobija krila i postaje važna manifestacija na evropskom nivou”. 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

toma
rade udovicki
dzordz
citajuci clanak dobijam zelju da gledam ovaj film. ocita je vanvremenska umetnicka vrednost napisanog pozorisnog komada, pozorisne predstave, pa je ocekivano da je i flim takav.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.