Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Reči pod lupom

Neki od tekstova nastali u okviru „Politikine” akcije „Sačuvajmo srpski jezik” nalaze se sada u okviru jedinstvene knjige Rajne Dragićević
Reči pod lupom
Рајна Драгићевић (Фото лична архива)

Izdavačka kuća „Tanesi” objavila je zbornik radova o leksici srpskog jezika „Reči pod lupom”, koji je priredila Rajna Dragićević, profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ovo izdanje objedinjuje 36 tekstova, objavljivanih u „Politici” u toku 2015. i 2016. godine, u okviru akcije „Sačuvajmo srpski jezik”, koju je pokrenuo naš lektor Gradimir Aničić. Da nije bilo te „Politikine” akcije ne bi bilo ni ove knjige. Trinaest naučnika i saradnika Instituta za srpski jezik SANU, koji rade i na izradi „Rečnika SANU”, svoja istraživanja u okviru doktorskih studija prilagodili su novinskom izrazu i široj publici. Ove tekstove, na predlog izdavača Simona Simonovića, Rajna Dragićević sabrala je u ovaj zbornik, želeći, kako je rekla, da poveže leksikološku energiju doktoranada, kojima je mentorka. Autori tekstova su: Neđo Jošić, Marija Đinđić, Marijana Bogdanović, Danijela Radonjić, Nataša Milanov, Slobodan Novokmet, Jovana Jovanović, Dragana Cvijović, Milica Stojanović, Vesna Nikolić, Ana Milenković, Milena Jakić i Vanja Miljković.

Pored Rajne Dragićević, na jučerašnjem predstavljanju ovog izdanja, u Srpskom književnom društvu, govorili su i Darinka Gortan Premk, Stana Ristić, Jovana Jovanović i Simon Simonović.

– Osnovna poruka ove dragocene knjige jeste da reči koje svakodnevno koristimo i koje su zabeležene u „Rečniku SANU”, rečnicima Matice srpske i drugim rečnicima otkrivaju sliku sveta i sistem vrednosti govornika srpskog jezika. Knjiga „Reči pod lupom” retka je i jedinstvena kod nas upravo zbog toga što tekstovi sabrani u njoj predstavljaju kreativne, originalne, male naučne radove, iza kojih stoje stotine pročitanih knjiga, i koji o rečima srpskog jezika progovaraju na prijemčiv način, približavajući nauku široj publici. U Evropskoj uniji naučne institucije imaju obavezu da svoja istraživanja građanstvu učine dostupnim, što kod nas nije uobičajeno. Sigurna sam da bismo svi imali koristi i od uvida u istraživanja Instituta za nuklearne nauke „Vinča”, zbog toga što se  tako podiže kulturni nivo nacije – primetila je Rajna Dragićević, najavljujući ujedno i nova slična izdanja o dostignućima savremene leksikologije i semiotike, kao i naučne skupove.

Darinka Gortan Premk, koja je na Filološkom fakultetu u Beogradu leksikologiju predavala od 1981. godine, napomenula je da se zbornik „Reči pod lupom” podjednako bavi rečima srpskoslovenskog, kao i rečima koje imenuju nove pojave u jeziku, među kojima se bira i „reč godine” (kao što je na primer „selfi”). Tekstovi u ovom zborniku govore i o turcizmima, romanizmima i germanizmima u našem jeziku, o izrekama i poslovicama, o zastarelim izrazima, o jednom pojmu koji pobuđuje različite poruke (samo kuća i domaćin imaju uvek pozitivna značenja), o odnosu emocija i reči, o novim značenjima poznatih reči.

Stana Ristić primetila je da je vrednost ovog izdanja i u tome što uspešno objedinjuje teoriju i praksu, i što ukazuje na to kako u vreme globalizacije očuvati autentični jezik.

Jovana Jovanović, jedna od autorki tekstova, primetila je da je prilagođavanje naučnog teksta široj publici zahtevalo dodatnu koncentraciju, ali da je približavanje kulturoloških, istorijskih i socioloških istraživanja o rečima čitaocima koji nisu lingvisti, izazov vredan truda.

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

rade
Sto ljudi, sto ćudi... ko zna on ćuti, ko ne zna on lupa...
jasmina nešković
Molim ostrašćene borce za "ćirilicu" da se malo obaveste recimo o Ivi Andriću, koji je u Beogradu, za vreme okupacije , napisao nekoliko svojih najznačajnijih romana. Dakle, ako već ne mogu da steknu uvid u njegove rukopise, koji se čuvaju u SANU, u piščevoj Zadužbini i u Muzeju, na Andrićevom vencu, mogli bi barem da znaju, kao što ne znaju, da je rukopis "Travničke hronike", pisan latinicom, 1942. Po toj logici, Andrić nije srpski pisac, i nemamo pravo njime da se dičimo.
Драгољуб Збиљић
То Вам је превише лоше гледиште о ћирилици, ћириличарима и Иви Андрићу у вези с писмом и с тиме коме припада дело које је Андрић написао латиницом у време Другог светског рата. То тако може да гледа на језик и писмо само онај ко не схвата да је, ипак, једно језик, а друго писмо у лингвистици. Писмо никако и никада не може да одреди језик и националност онога ко у језику Срба пише ћирилицом или латиницом. Тачно је да Срби треба убудуће да сва своја дела пишу на свом ћириличком писму, али се зна да су у историји Срба насиљем и заблудама Србима наметали латиницу и да књиге објављене латиницом, а писали су их они који се изјашњавају као Срби, не могу да се искључе као српске књиге и да се предају некоме другоме.
dejan sakovic
Najveci broj javnih "boraca"medju kometnatorima za pisanje cirilicom je na ivici sovinizma,sto ne da nije za pohvalu vec je za ozbiljnu kritiku. A kada je u pitanju G Rajna Dragicevic,kapa dole,zena vredna svake paznje.
Марко из Требиња
Срамна логика. Онда су сви талијани, Французи, Бугари, Енглези, Руси, а да не говоримо о Хрватима, шовинисти. Бедан је човек без националног идентитета. таквих има у већем броју само код жалосних Срба.
Д. З.
Зашто би, Дејане, био "шовинизам" то што Срби који желе да се сачува (и) српско писмо у језику Срба? То би био "шовинизам" једино када би сви они који у свету чувају своје писмо у свом језику били шовинисти! Није шовиниста никада био онај ко се бори за (о)чување свога (писма) у своме (језику). Зар не видите колко сте неуки у оптуживању само Срба за "шовинисте" када они, као и сви други, само желе да се очува њихово?
Stevan
Šta vrede sva ta istraživanja i publikacije i knjige i simpozijumi kad svuda u Srbiji latinica, banke, predstavništva, zdravstvene ustanove, festivali, fakulteti, internet,itd, itd Prodjite ulicama i gledajte koliko natpisa ima ćirilicom!?
Лектор
Лепа ти та ћирилица, Стеване.
Jelena
Ovde je reč o srpskom jeziku a ne pismu.
Prikaži još odgovora

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.