Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
KOJIM PUTEM OD POŽEGE DO CRNE GORE

Pešterska varijanta nije pogodnija

​To je stav doajena putne delatnosti Božidara Jovanovića, koji bezmalo pola veka učestvuje u raspravama o auto-putu Beograd – južni Jadran
Pešterska varijanta nije pogodnija
(Фото: С. Јовичић)

Užice – Pratim ovih dana, kao redovan čitalac „Politike”, seriju napisa o budućoj trasi auto-puta od Požege ka Crnoj Gori u kojima pretežu stavovi da je pešterska varijanta pogodnija. Ne bih se složio s tom ocenom, moje iskustvo u putnoj delatnosti i učešće u pola veka dugim raspravama o auto-putu Beograd – južni Jadran govore mi drukčije. Argumenti su na strani zlatiborske varijante, jer auto-put treba da ide bliže naseljima, gde će se isplatiti, imati više saobraćaja i biti pogodan za održavanje.

Ovako razmišlja Užičanin Božidar Božo Jovanović(77), doajen putne privrede u zapadnoj Srbiji, u čijem stanu su poređana ukoričena istraživanja koja su se minulih decenija bavila upravo ovim auto-putem. Kao diplomirani inženjer građevinarstva u radnoj karijeri je učestvovao u projektovanju, građenju i kontroli preko 300 kilometara magistralnih i 700 kilometara regionalnih puteva u ovom delu države. Dugo je bio tehnički rukovodilac užičkih „Puteva”, pa republički inspektor za javne puteve, zatim savetnik ministra saobraćaja. Uvažen i odmeren stručnjak dokazan na delu.

Čitao je, kaže, ovih dana argumentaciju u korist pešterske varijante Izeta Ljajića iz Novog Pazara. Božo dobro zna Izeta, saradnici su i prijatelji decenijama, putna delatnost ih je zbližila. Ipak, u ovoj temi se ne slažu. Užički stručnjak smatra da je pešterska trasa auto-puta bila za neko prošlo vreme, ali da su se okolnosti i saobraćajne prilike sada promenile.

– Dok je nekad auto-put Beograd – južni Jadran bio uglavnom pitanje unutar dve države, Srbije i Crne Gore, danas je to srednjoevropsko pitanje. Planira se gradnja jadranske auto-strade i s njom povezan srednjoevropski pravac koji bi uključio ovaj Koridor 11, planira se i veza sa BiH. Ovo znači da sada prednost dobijaju eksploatacione karakteristike tog auto-puta. Nije bitno samo to što je pešterska varijanta za oko 40 kilometara kraća od zlatiborske, iako ide težom i zahtevnijom trasom. Počinje da se posmatra šire područje kojim  saobraćajnica prolazi, koliko će imati vozila i traka, da li su moguće veće brzine, kakvi su uslovi održavanja. Zato nove stručne studije, koje treba sačiniti oko trase auto-puta od Požege ka crnogorskoj granici, treba ovo da provere i uvaže – kaže Jovanović.

On se seća da je prvi skup o auto-putu između Beograda i južnog Jadrana održan još 26. novembra 1971. godine na Zlatiboru na inicijativu profesora Živorada Đukića, uz učešće srpskih i crnogorskih putara. Božo je tada bio prisutan, kao i tokom niza kasnijih okruglih stolova na ovu temu s kraja devedesetih i u prvoj deceniji ovog veka (u Čačku, Ivanjici, Sjenici, Bijelom Polju, ponovo na Zlatiboru). – Prva ozbiljnija studija o tim raspravama nastala je 1997. u Čačku i u njoj se pominju dve varijante. Tada je blaga prednost data zlatiborskoj, zbog turizma, a uvaženi su i glasovi gradova Polimlja. Kasnije, na sastanku u Ivanjici, glasnije se pominjala ivanjičko-pešterska varijanta, što ostaje do ovih vremena. No, osim što je nešto kraća, nema dovoljno stručnih argumenata koji joj idu u prilog, ako isključimo bilo kakve teritorijalne ili političke razloge – ističe naš sagovornik i obrazlaže:

– Najveći problem je zimsko održavanje auto-puta na vrlo hladnom i snežnom pešterskom području, znam to jer sam često tamo poslom odlazio. Nekad su tu smetovi po nekoliko metara visoki, teška je borba s tom elementarnom nepogodom. Zamislite da se nekome pokvari vozilo i da tu na minus 30 mora satima da čeka, desetinama kilometara daleko od naselja i hotela. Zimskih problema u takvom obimu nema na zlatiborskom pravcu. Ostale prednosti zlatiborske varijante su veća frekvencija saobraćaja, razvijeni turistički centri, veća naselja Nova Varoš, Priboj i Prijepolje, mogućnost da, prema najavama, odatle auto-put lakše krene ka BiH. Ako Koridor 10 ide pored većih naselja, tako i izgrađeni deo Koridora 11, zašto bismo od Požege odstupili od te prakse i krenuli slabo naseljenim pešterskim područjem kad imamo naseljenije. A što se tiče razvojne šanse, mislim da je bolja prilika da se Pešter s Limskom dolinom poveže sa dve nove saobraćajnice, a ne auto-putem na kome će kilometrima, s malo naselja, biti samo dva-tri priključka – sumira Božidar Jovanović i predlaže da se ponovo izvagaju svi argumenti te donese pravilna konačna odluka.

Komentari56
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Михаел
Уместо коментара...део текста из "Политике" – Уочи приватизације у Златиборском округу било је запослено 110.000 радника, а 2012. тај број је спао на 57.625. Од некадашњих 56.300 индустријских радника, остаје њих 13.977. Од некадашњих 17.500 запослених у производњи у Ужицу остало је свега 4.600 (колико их је некада радило само у „Првом партизану“). У Новој Вароши скоро да је извршена деиндустријализација, јер у том месту ради свега 400 запослених у производњи – наводи Марковић и наставља: – Стечаја су минулих година допале фабрике као што су „Фротекс“ (својевремено 2.200 радника), „Фасау“ (1.100), „Љубиша Миодраговић“(3.700), ГП „Златибор“, „Котроман“, „Ракета“ и друге са великим бројем запослених. Овакво стање у привреди утицало је и на демографску слику Златиборског округа, па је од 2002. до 2011. број становника смањен за 28.477, што значи да је нестала цела општина величине Бајине Баште.
MarkaJ
Detaljnija objašnjenja ne mogu da stanu u novinski članak
Mala Ma
Da bi vam obrazložio detaljnije i potkrepio podacima u najkraćim crtama, ove dnevne novine bi bile na 300 strana...bez uvrede, čovek čuva svoje radove i dan danas
Pešterac
Zar ima veće tragedije za društvo i većih posledica nego kad se struka ne pita. Očiti primer za to su članci koji su objavljivani ovih dana u štampi o varijantama autoputa. Zato pitam nekoliko stvari: Naši turistički i industrijski centri bez puteva ne bi postojali. Najbolji i relativno svež primer za to je Kopaonik, koji je sada respektabilan evropski skijaški centar. Zar ima veće reputacije za našu državu od te? Ko će živeti na prostoru gde nema puteva? Šta nam je cilj i zadatak: da se zadrži stanovništvo ili raseli sa tih prostora? Žao mi je što dugogodišnji putarski inženjer, sa tako velikim iskustvom na putevima, govori o tome koja je varijanta povoljnije bez podataka. Poznato je da je u tehnici sve opipljivo i merljivo, a to je u ovom projektu rečeno. Verovatno je okrugli sto mesto gde treba da se raspravlja o ovome i da onda struka da svoje mišljenje, gde bi i učešće gospodina Jovanovića bilo korisno. Time ne bi dozvolili komentare od ljudi koji ne poznaju materiju.
Gliba
Gospodine Pesterac, da pitam i ja vas jednu stvar, a to je "koji to autoput prolazi preko Kopaonika"?
Aleksandar Parpura
Put preko Peštera je bolja varijanta iz više razloga. Lakša trasa za izgradnju puta, duplo manje mostova i tunela. 55 km kraća, put će se pre napraviti, a time i pre isplatiti. Jeftiniji je za 600 miliona evra. Putovanje će biti kraće , time i brže. Održavanje puta je lakše i manje košta jer ništa ne može da nadoknadi razliku u kilometrima. Pričati o klimi Peštera , a prećutati klimu Zlatibora je licemerno. Veći broj stanovnika bi bio vezan za peštersku varijantu. Buduća eksploatacija Golije kao planine. Blizina srednjovekovnih manastira Studenice, Sopoćana, Djurdjevih Stupova. Nerazvijenost krajeva koji su na pešterskoj trasi. Užice i Zlatibor imaju magistralni put i prugu. Užice će svakako dobiti pravac za Sarajevo- Niš, a pritom će biti nešto više od 20-tak km udaljen od skretanja za more. Ne treba zaboraviti ni interes Ibarske doline, kojoj svakako više odgovara varijanta preko Ivanjice. Užičani izmišljaju razloge, a neobjektivno i neracionalno prećutkuju argumente.
preko zlatibora
@petar misic Pitanje "od kad veliki minus smeta odrzavanju autoputeva" govori sve o zagovornicima ove pogubne i naopake odluke da se put gradi najgorom trasom. Njihov cilj je da unazade Srbiju, a to im nece dozvljeno. Ne mogu oni koji se cude "od kad veliki minus smeta odrzavanju autoputeva" odlucivati o ovako vaznim stvarima. Mogu da odlucuju samo u totalno naopakoj zemlji, pa da putevi idu tamo gde je -40, gde je manji saobracaj, i gde nema ljudi da koriste put. Po kojoj to naopakoj logici se put gradi tamo gde je manji saobracaj. I to kroz mesta gde temperatura pada na -40?
Петар Мишић
За коментар "preko zlatibora": откад то велики минус смета одржавању аутопутева? Које су температуре у Канади, Шведској, Русији? Готово све иде у прилог пештерској варијанти. Изградњом аутопута Сарајево-Ниш преко Ужица (или само крака Ужице-Пожега дужине 20 км) све дилеме безболно решавамо. Ја сам мишљења да ове расправе само добродођу власти да одлаже овај пројекат, јер не зна како да га исфинансира. Иначе, мора да одвоји паре за аутопут Ниш-Приштина... О томе нема полемике?!
Prikaži još odgovora

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.