Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

I Marina Abramović na „kratkom metru”

U takmičarskom programu 64. Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma koji počinje u četvrtak oko 80 filmova
I Marina Abramović na „kratkom metru”
Сцена из документарца „Простор између: Марина Абрамовић и Бразил” (Фото: ДОБ)

Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, ove godine nazvan Martovski festival, biće otvoren večeras u 19 sati u Velikoj sali Doma omladine Beograda. Posle uručenja nagrade za životno delo reditelju, scenaristi i producentu Miroslavu Bati Petroviću (68), biće prikazani kratki film „Bunker 93” Puriše Đorđevića i dokumentarac „Panta rei” Ljubiše Samardžića.

U takmičarskom programu 64. festivala je više od 80 filmova, a do 2. aprila biće organizovane radionice, razgovori filmskih autora sa studentima i publikom, i muzički program.

Kamerom protiv NATO-a
U okviru 64. Martovskog festivala večeras od 16.30 sati biće prikazan film „Neđina kuća” koji su Ana Otašević, novinarka „Politike” i rediteljka realizovale sa koautorom iz Francuske, Lukom Tuom.
Dugometražni dokumentarac nastao u francuskoj produkciji, sa srpsko-francuskom ekipom, prikazuje Neđu, Roma s Kosova, koji već 18 godina vodi borbu protiv nepravde koja je zadesila njega i njegov narod. Neđina porodica je izbegla pošto im je kuća spaljena po okončanju rata 1999. godine. Njegov neprijatelj je NATO, a njegovo oružje kamera kojom beleži nestajanje porodične istorije u južnoj srpskoj pokrajini. 

Festival će predstaviti ne samo premijere, već presek ukupne srpske produkcije u proteklih godinu dana. Umetnički direktor festivala Boban Jevtić ističe da je ideja novog–starog koncepta da se godišnja produkcija sakupi na jednom mestu, da se ona oceni i da te nagrade budu referentne.

Jevtić, inače direktor Filmskog centra Srbije, izdvaja specijalne projekcije filmova „Prostor između – Marina Abramović i Brazil”, koji slika putovanje umetnice na kom ona sreće šamane i iscelitelje, „Svaka dobra priča je ljubavna priča” Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina, portret ljubavno-poslovnog četvorougla Ratko Polič, Milena Zupančič, Dušan Jovanović i Boris Kavaca, i „Trst Jugoslavija” Alesija Bocera, o potrošačkoj groznici u staroj Jugoslaviji kada se išlo na Ponto Roso po garderobu i satove.

Najavljeni su i omaži nedavno preminulim rediteljima Krsti Škanati i Lazaru Stojanoviću, na koje je ulaz besplatan.

Glavni program ima šest podselekcija i svaka je imala svog selektora: Dragan Nikolić je birao dokumentarne filmove duže od 50 minuta, Ivana Todorović dokumentarce do 50 minuta, Nenad Popović i Maša Nešković strane kratke igrane filmove, a Pavle Vučković kratke igrane filmove u nacionalnoj selekciji, Nikola Majdak animirana dela, a Marta Popivoda eksperimentalne filmove i video-art. Svaka od od ovih podselekcija imaće žiri koji će odlučivati o nagradama.

Za takmičarski program dokumentaraca izabrano je 28 filmova, među kojima i nagrađivana „Dubina dva” Ognjena Glavonića o masovnoj grobnici kosovskih Albanaca u Batajnici i zataškavanju tog zločina, „Tapavica” Ognjena Rakčevića i Milana Todorovića, o Momčilu Tapavici – prvom Srbinu osvajaču olimpijske medalje, „Ljuba” Natalije Avramović o slikaru Ljubomiru Ljubi Popoviću (1934–2016), „Četiri pasoša” Mihajla Jevtića o emigraciji i identitetu, „Controindicazione” Tamare von Stajner o poslednjoj zatvorskoj ludnici u Evropi, „Najvažniji poziv u životu” Mateje Rackov i Danice Vučenić, snimljen za kampanju za doniranje organa, kao i dela Željka Mirkovića, Nemanje Vojinovića, Draga Latinovića i Ilije Galonje, Igora M. Toholja… 

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Jelenas
Najvažniji pozuv u životu sam gledala na festivvalu Slobodna zona. Kladim se da je najbolji od svih, posebno od besmislenog provokatorstva Abramovič. Najvažniji poziv u životu se bavi sudbinama ljudi koji su na listama čekanja za organe u Srbiji. Svaki dan ti ljudi su zahvalni Bogu što su dočekali novo jutro u nadi da će pozvoniti telefon i lekari javiti da se pojavio donor. Svaka preporuka za otrežnjenje!
savet
Sto je ima krace, to je bolje.
Кратки метар
тема чланка је Београдски фестивал документарног и краткометражног филма није Марина, дивно је што Београд има један овакав фестивал, познат у свету и то више од пола века. Овде видим сви коментатори су само на Марину сконцентрисани, то је добро и само доказује њену величину, као и онда када је у Београду који је тада био светска метропола извела онај перформанс са звездом петокраком, ми клинци смо шипчили у студњак да видимо то чудо, иначе дете из генералске породице које је могло тада овде шта јој се прохте одабрала је свој пут у успела толико да то ретко ко овде може и да разуме.
Sasa Trajkovic
Marina A. je svetski brend sama za sebe ona ne koristi jezik pa je nacionalno ne determinise njena umetnost je njeno telo ali.... performans je estetika sredine proslog veka tada je bio revolucionaran na lik. sceni, danas je produkt reciklaze post post moderne. Priznajem joj autenticnost ali osim egzibicionizma mozda bi trebalo vise poraditi na umetnosti, nisam konzervantivan ali pomalo je umetnost izasavsi iz slike postala trivijalna i banalna instalacije, upliv savremenih tehnologija nije doneo nista novo osim potrebe za novim.
Milutin
Marina Abramovic je Aleksandar Vucic srpske umetnosti!
Gavrilo
Ima istine u tome što kažeš! Bog zna da ima!
Paja
Ona se nikad nije deklarisala kao Srpkinja vec kao Jugoslovenka. Tokom sedamdestih i osamdesetih godina u svetu je pored njenih radova pisalo Holandija, a zadnjih dvadesetak godina Amerika. I kad je ucestvovala na Bijenalu pored njenog imena je pisalo Amerika, a ne Srbija.
Prikaži još odgovora

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.