Moskva treba da se odredi prema Asadu
Diplomatije sedam najrazvijenijih država sveta nisu uspele da postignu dogovor oko zavođenja sankcija Rusiji povodom podrške Moskve režimu Bašar el Asada u Siriji. To je ključni ishod završenog dvodnevnog samita ministara inostranih poslova G-7 u Italiji, a uoči današnje, inače prve posete novog šefa američke diplomatije Reksa Tilersona Moskvi.
Izostanak dogovora Zapada o sankcijama usledio je nakon veta Nemačke i Italije na predlog Velike Britanije (sa kojim se složila Kanada) da ruskim i sirijskim vojnim zvaničnicima treba uvesti sankcije posle nedavnog hemijskog incidenta u sirijskom gradu Kan Šejhun, posle čega je Vašington 7. aprila bombardovao vojnu bazu u Siriji.
Prevladalo je mišljenje da bilo kakvom zavođenju sankcija treba da prethodi sveobuhvatna istraga oko toga šta se stvarno desilo u Kan Šejhunu. U završnom saopštenju sa ministarskog samita G-7 ne precizira se inače ko bi i kada trebalo da sprovede takvu istragu.
„U ovom trenutku nema dogovora o zavođenju sankcija Rusiji kao efikasnom sredstvu za ostvarenje cilja (razrešenja krize) u Siriji”, izjavio je Anđelino Alfano, italijanski ministar inostranih poslova i domaćin samita u gradiću Luka u Toskani.
„Rusija ne sme biti izolovana, upravo suprotno, mora biti što je moguće više uključena u proces političke tranzicije u Siriji. Moramo da imamo dijalog sa Rusijom”, dodao je Alfano. Nakon razgovora sa ministrima Turske, Saudijske Arabije, UAE, Jordana i Katara, na marginama samita G-7 Alfano je dodao da u Siriji „vojna solucija nije najbolje rešenje”.
Tako, umesto momentalnog zaoštravanja stava Zapada prema Rusiji povodom Sirije, ministri inostranih poslova G-7 složili su se u oceni da sirijski lider Bašar el Asad „mora da ode” – ali bez jasnog preciziranja načina i roka tog odlaska. Istovremeno, po oceni Berlina i Rima, ruski predsednik Vladimir Putin povodom Sirije i Asada „ne treba da bude sateran u ćošak”, preneli su svetski mediji sa lica mesta u Luki.
Na kojoj koti je Rusija prihvatljiv saigrač u razrešavanju sirijskog sukoba? Učesnici ministarskog samita G-7 (inače pripremnog pred samit lidera krajem maja na Siciliji) povodom tog pitanja u Luki nisu imali jedinstven stav.
„Želimo da stvorimo budućnost za Siriju koja je stabilna i bezbedna. Rusija može biti deo te budućnosti i odigrati važnu ulogu, ili može da zadrži svoju alijansu sa Sirijom, Iranom i Hezbolahom na Srednjem istoku. Mi ne mislimo da to može poslužiti dugoročnim interesima Rusije”, istakao je Reks Tilerson. On je pri tome u Luki ponovio da je ključni prioritet Amerike borba protiv Islamske države i zatim politička budućnost Sirije. Američki šef diplomatije pri tome je jasno istakao da SAD ne vide budućnost Asadovog režima u Siriji.
„Nadamo se da će Rusija dići ruke od tako nepouzdanog partnera kakav je Asad. Nama je potpuno jasno da je vreme vladavine Asadove familije u Siriji pri kraju. U međuvremenu, pitanje kako se dolazi do tog kraja i kakav će biti proces tranzicije može biti važno za unutrašnju stabilnost jedinstvene Sirije”, dodao je Tilerson.
Nemački ministar inostranih poslova Zigmar Gabrijel ocenio je da se Reks Tilerson – uprkos najavi Vašingtona u ponedeljak da bi pod određenim uslovima mogao ponoviti udar na Siriju – „usredsredio na razvoj diplomatskih razgovora sa partnerima”.
„Tilerson je eksplicitno naznačio da oni teže nenasilnim i nevojnim načinima”. Po Gabrijelu „nezamislivo je da Rusija želi na dugo da drži stranu takvom zločinačkom režimu poput Asadovog”.
Šef nemačke diplomatije ocenio je da je neophodno učiniti sve „da Rusiju izvedemo iz Asadovog ugla, barem do tačke da budu spremni da učestvuju u pronalaženju političkog rešenja. Sada je trenutak za razgovor kako međunarodna zajednica sa Rusijom, Iranom, Saudijskom Arabijom, Evropom i Amerikom može da pogura mirovni proces za Siriju i izbegne dalju vojnu eskalaciju konflikta”, zaključio je Gabrijel.
„Rusija može da odigra ključnu ulogu”, izjavu japanskih zvaničnika u Luki, prenela je agencija AP.
Modelovanje uravnoteženijeg diplomatskog „umrežavanja” Rusije u sirijsku tranziciju, na samitu u Luki, nije bio prvi izbor za francuskog ministra inostranih poslova Žan-Marka Eroa.
„G-7 će veoma jasno poručiti Rusiji da ovo licemerje mora da prestane. Ona mora da se istinski i iskreno angažuje u političkom procesu kako bismo se izvukli iz situacije u kojoj smo se našli”, poručio je Ero u Luki.
U međuvremenu, zvanični Rim, uz podršku pojedinih evropskih prestonica, danas zagovara obnovu mirovnih pregovora UN za Siriju u Ženevi, preneo je londonski „ Fajnenšel tajms”, pozivajući se na neimenovane izvore u italijanskom ministarstvu inostranih poslova.
Koliko je ministarski samit G-7 doprineo konsolidaciji stava Zapada prema Moskvi i ruskoj ulozi u sirijskom konfliktu, koji je Reks Tilerson u diplomatskoj pošti doneo u Moskvu? Odgonetka je neizvesna.
U međuvremenu, urušavanje Libije, situacija u Ukrajini, nova militantnost Severne Koreje... ostale su skrajnute teme na samitu G-7 u Italiji, zbog koga je vazdušni prostor nad delom Toskane dva dana bio zatvoren, dok je na ulicama Luke policija gumenim pendrecima tukla mnogobrojne protivnike ministarskog okupljanja.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


