Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hrvati traže spas „Agrokoru” u Srbiji

Hrvati traže spas „Agrokoru” u Srbiji
(Фото А. Васиљевић)

Imovina „Agrokora” u Srbiji biće ponuđena kao jemstvo za dalje finansiranje koncerna u Zagrebu, objavio je „Jutarnji list” pozivajući se na poslovni nedeljnik „Lider”. Izvori bliski „Agrokoru” kažu da će „Frikom” i „Dijamant” biti ponuđeni kao garancija za novi zajam koji Ante Ramljak, privremeni upravnik koncerna, upravo pregovara sa bankama.

Iz „Frikoma” je ova vest odmah demantovana.

„Nije tačna informacija hrvatskog portala ’Lider’ da će imovina ’Agrokora’ u Srbiji, ’Frikom’ i ’Dijamant’, biti ponuđena kao zalog za dalje finansiranje hrvatskog koncerna”, rečeno je za „Politiku” iz ove kompanije.

I prema Zakonu o deviznom poslovanju firme koje posluju u našoj zemlji ne mogu da budu kolateral za krovne kredite „Agrokora”. To je moguće jedino ako neka od kompanija u Srbiji uzima kredit. Druga firma iz Srbije, koja posluje u okviru koncerna, samo u tom slučaju može da bude garant za zajam. U okviru ovog hrvatskog koncerna u našoj zemlji posluju „Merkator S”, „MG mivela”, „Frikom”, „Dijamant”, „Kikindski mlin” i „Nova sloga”. U njima je zaposleno nešto više od 11.000 radnika.

Uostalom, firme Ivice Todorića su u prošlosti vrlo često međusobno bile kolateral za kredite, ali samo za one koji se odobravaju za firme u našoj zemlji. To može da se vidi i iz zapisnika sa Skupštine akcionara zrenjaninskog „Dijamanta”, koja je održana 4. maja 2017. godine. U tom dokumentu taksativno su pobrojani krediti i jemstva koje su kompanije „Dijamant”, „Nova sloga”, „Frikom”, „Kikindski mlin” i „Mg mivela” davali jedni drugima. Na osnovu jednog primera može da se vidi kako je u praksi kapital iz jedne firme presipan u drugu. Tako je 15. novembra 2016. godine „Dijamant” „Frikomu” odobrio zajam od 370 miliona dinara. Ovaj novac „Frikom” mora da vrati do 30. juna ove godine.

Istovremeno, i „Dijamant” je od „Frikoma” pozajmljivao novac.

Očekuje se da zajam od 200 miliona evra, kako pišu hrvatski mediji, bude dogovoren tokom ove nedelje. Prema „leks Agrokoru”, kreditori koji finansiraju koncern posle otvaranja postupka prinudne uprave, imaju pravo prvenstva. Odnosno, njihovi dugovi prvi dospevaju na naplatu, pre „Agrokorovih” obaveza iz prošlosti. Zanimljivo je da je Ramljak prilikom nedavne posete Beogradu istakao da je najzdraviji deo ovog hrvatskog koncerna u Srbiji.

Nije poznato s kim je Ramljak dogovorio kredit za dalje finansiranje sistema. Kako sada stvari stoje, ruska Sberbanka neće biti među kreditorima ovog koncerna. Uostalom, to su otvoreno rekli krajem prošle nedelje, posle sastanka sa privremenom upravom koncerna. Potpredsednik banke Maksim Poletaev je za američku agenciju „Blumberg” rekao da uslove koje im je Ramljak ponudio smatra nepoštenim. 

„Vlada Republike Hrvatske nudi iste uslove za učešće u novom kreditu za najveći trgovački lanac u zemlji i bankama i špekulantskim fondovima”, rekao je Poletaev pre nekoliko dana.

Rusi su insistirali da kredit koji su „Agrokoru” pozajmili u prvom tromesečju, pre nego što je postavljena privremena uprava bude zajam s pravom prvenstva naplate.

„Kada smo pitali da podignemo status na prvenstvo naplate našeg poslednjeg kredita od 100 miliona evra, bili smo odbijeni, a objašnjeno nam je da je to u suprotnosti sa ’leks Agrokorom’. No, sada se ti uslovi nude svima”, rekao je Maksim Poletaev.

Rusi, koji su „Agrokoru” pozajmili više od milijardu evra, imaju loša sredstva obezbeđenja, pa su u prošlonedeljnim pregovorima sa predstavnicima hrvatske vlade pokušavali da se na neki način osiguraju. Stav uprave Sberbanke bio je da Ramljaku, kom tekuće finansiranje sada najviše zavisi od ruske kreditne podrške, neće pozajmiti nijedan novi dolar dok ne osiguraju vraćanje dva dolara starog zajma. Procena ruskih kreditora bila je da je Ramljaku potrebno najmanje 300 miliona evra, a najviše 700 miliona evra novih kredita da bi sistem funkcionisao. Ramljak je, sa druge strane, procenio da će i 200 miliona evra biti dovoljno.

Otkako je 10. aprila imenovan za privremenog upravnika „Agrokora”, dogovoren je samo kredit sa domaćim bankama u iznosu od 80 miliona evra. Pri tom je Zagrebačka banka pozajmila koncernu 40 miliona evra, Privredna banka Zagreb 10 miliona, Erste banka 20 miliona, a Rajfajzen banka 10 miliona evra.

U međuvremenu hrvatski mediji navode kako će „Agrokor” finansirati domaće banke i „zapadni fondovi”.

Todorić podneo ostavku

Ivica Todorić podneo je ostavku na mesto predsednika Nadzornog odbora (NO) Konzuma, prenosi portal „Sibiz”.

U saopštenju, koje je potpisao Todorić, navodi se da on, od 10. aprila, kada je poverenik hrvatske vlade preuzeo upravljanje „Agrokorom”, ni na koji način nije učestvovao u bilo kakvim radnjama vezanim za kompaniju.

Demant iz Zagreba

Iz „Agrokora” su popodne demantovali informaciju koju je objavio hrvatski portal „Lider”, a preneo „Sibiz”, da su kao jamstvo za novi kredit ponudili kompanije „Frikom” i „Dijamant” u Srbiji.

Zvanična agencija „Agrokora” za odnose sa javnošću u Srbiji „Rajt”, saopštila je da navodi izneti u toj informaciji „nisu tačni”, prenosi Tanjug.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Радослав Радовић
Имају своје руководство и свог финансијског директора.Уколико дају јамство,сигурно ће завршити стечајом, јер Агрокор у Хрватској неможе нико спасити.То је пљачка стољећа.Осим тога ово је друга држава и ту се немогу финансијска срества тек тако пребацивати.А ако их опељуше из Хрвацке и у Србији поред свих несрећа које су нас снашле са њима,не треба их критиковати него им честитати на добром веслању.
boki
Zaduzivanje i jemstvo da, ali za razvoj Dijamanta i Frikoma a ne firmi u Hrvatskoj.
Милосав Радовић
Веса Д. - Подржавам сваку Вашу реч у коментару!
branko m.
Toga sam se i bojao, bratstvo jedinstvo na delu... opet ce ovakva Srbija da spasava "bracu" u ime eurointegracija i drugih postapalica koje su sinonim za pljacku...
Vesa D
..radnicko samopravljanje je jedini spas za posrnule privrede novokomponovanih drzavica ..libiralni hajducki kapitalizam treba da je prošlost za ove prostore..radnici dizite glas za svoj spas..

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.