Turska šalje askere u Katar
Kriza u odnosima zemalja u Zalivu izazvala je veliku zabrinutost u Ankari koja podržava Katar sa kojim ima veoma razvijene odnose i saradnju. U opoziciji smatraju da Turska u tom sporu ne bi trebalo da se svrstava kako i sama ne bi postala deo problema.
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je kritikovao izolaciju Katara, koji se našao na udaru zalivskih zemalja (Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Jemana) i Egipta zbog saradnje sa teroristima pre svega Muslimanskom braćom.
„Mi smo protiv uvođenja sankcija Kataru. Najnovija kriza je pala u trenutku kada su nam potrebni solidarnost i saradnja više nego bilo kada ranije. Sadašnje podele neće doneti ništa dobro”, upozorio je Erdogan na iftaru, ramazanskom obedu koji je u Ankari organizovala njegova Partija pravde i razvoja.
Turski privrednici su odmah aminovali poruku šefa države i kažu da će pomoći Kuvajtu koji se zbog sankcija suočio sa oskudicom hrane. „Spremni smo da snabdevamo Katar prehrambenim proizvodima i vodom”, izjavili su u Udruženju izvoznika u Ankari.
Erdogan je već bio u telefonskom kontaktu sa liderima Saudijske Arabije, UAE, Katara i Kuvajta i pozvao ih je da međusobne probleme rešavaju za pregovaračkim stolom. Kao sadašnji predsedavajući Organizacije za islamsku saradnju, koja okuplja 57 muslimanskih država, on je izrazio spremnost Ankare da pomogne u rešavanju krize u zalivu. Ali, ta ponuda je ostala bez odjeka, što se i moglo očekivati jer Ankara već duže vreme ne može da nađe zajednički jezik sa nekim zemljama u regionu oko problema koji su iskrsli nakon dolaska „arapskog proleća”.
Doha i Ankara imaju veoma razvijenu ekonomsku i vojnu saradnju. Dve zemlje su u aprilu potpisale sporazum o otvaranju turske vojne baze u Kuvajtu, prve na prostorima Bliskog istoka. Parlament u Akari je ove nedelje po hitnom postupku usvojio, a predsednik potpisao, odluke koje će omogućiti slanje turskih vojnika u tu bazu u kojoj će se obučavati pripadnici tamošnje armije i žandarmerije. Ta saradnja će, kako sada naglašavaju u Dohi, „doprineti miru i stabilnosti u regionu”.
U vreme vojnog udara u Egiptu Turska i Katar su, za razliku od ostalih država u regionu, bezrezervno stale iza svrgnutog predsednika Muhameda Mursija odnosno terorističke grupe Muslimanska braća. To je dovelo do poremećaja odnosa na relaciji Kairo–Ankara–Doha. U Egiptu optužuju Erdogana da se direktno meša u unutrašnja pitanja zemlje. „Ja aplaudiram ponašanju Mursija. Uvažavam njega ali nemam respekt za one koji mu sude... U Egiptu je na sceni državni terorizam. Između generala Abdela Fataha el Sisija i Bašara el Asada nema nikakve razlike”, optužuje Erdogan i Kairo je posle toga povukao svog ambasadora iz Ankare i spustio diplomatske odnose na nivo otpravnika poslova. Turska još nema zvanične kontakte sa predsednikom El Sisijem iako je on šef države već tri godine.
U vodećoj opozicionoj Republikanskoj narodnoj partiji pozivaju vladu i Erdogana da u sadašnjem sporu u Zalivu ostanu neutralni, da se ne priklanjaju režimu u Dohi. „Turska ne treba da se svrstava ni uz Saudijsku Arabiju niti uz Katar. Opredeljenje za jednu stranu značilo bi da smo i mi deo tog problema”, smatra predsednik te stranke Kemal Kiličdaroglu.
Ankara i Doha treba da prestanu da podržavaju Muslimansku braću jer je to teroristička organizacija, smatra Kiličdaroglu. On je posebno kritikovao predsednika Erdogana što u poslednje vreme, u obraćanju narodu, često koristi simbol „Rabija” – četiri uzdignuta prsta – koji su lansirala Muslimanska braća na demonstracijama na trgu Tahrir u Kairu.
Erdogan je odgovarajući na optužbe „ljubomorne opozicije” objasnio: taj znak, četiri uzdignuta prsta, simbolizuje naciju, zastavu, zemlju i državu, dakle jedinstvo. On je istovremeno optužio političke protivnike u Turskoj da podržavaju domaće terorističke grupe koje su protestovale u Istanbulu, da im, u stvari, smeta jedinstvena Turska. Izbegao je da objasni zašto taj simbol koristi tek pošto su ga lansirali egipatski ekstremisti.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


