Utorak, 07.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Skuplje održavanje tekućih računa

Skuplje održavanje tekućih računa
Банке у „пакетима” нуде мноштво услуга од бесплатних чекова до попуста на цену туристичких аранжмана (Фото Д. Јевремовић)

Kada je Ljubodrag Savić, profesor na beogradskom Ekonomskom fakultetu, otišao u banku da otvori tekući račun, bankarska službenica ga je obavestila da je cena mesečnog održavanja računa tolika i tolika.

– A kako vi to održavate račun za te pare. Da li svakih sedam dana vadite fasciklu iz fioke i brišete sa nje prašinu – upitao je profesor službenicu, a nama ispričao u jednom razgovoru na temu bankarskih naknada.

U bankama, kao što je poznato, svaka usluga se plaća, a banke najviše zarađuju na onim proizvodima koje građani moraju, po slovu propisa, da imaju, a to su tekući računi. U Srbiji ima čak 7,4 miliona tekućih računa, a njih je otvorilo 4,9 miliona građana što znači da neki građani imaju po dva i više računa.

Održavanje tekućeg računa uglavnom podrazumeva više bankarskih usluga, a ne samo jednu, a cene ovih usluga variraju zavisno od toga šta se u paketu nudi. Ima i slučajeva da banke ne naplaćuju održavanje tekućeg računa, ali to su izuzeci radi privlačenja određene ciljne grupe. Tako, na primer, Komercijalna banka tu uslugu ne naplaćuje mladima do navršene 27. godine. Iako je besplatan, ovaj paket nije ni malo oskudan, već naprotiv omogućava korisnicima debitnu karticu, elektronsko bankarstvo, osiguranje, povoljniji kurs za kupovinu deviza. Nema sumnje da banka dugoročno razmišlja da će mladi čovek i kada s zaposli ostati njen klijent.

Broj usluga koje banke u paketu s tekućim računom nude sve je veći. Klijent zavisno od paketa za koji se opredelio ima i devizni račun, debitnu karticu, trajni nalog za plaćanje, elektronske servise poput elektronskog i mobilnog bankarstva, sms-a, pet čekova besplatno, dozvoljeno prekoračenje do određenog iznosa bez kamate, povoljniji kurs za prodaju deviza, osiguranje od finansijskih gubitaka zbog zloupotrebe platne kartice, osiguranje od nezakonitog korišćenja mobilnog telefona, osiguranje imovine, zdravstveno osiguranje, kartice za odloženo plaćanje, u slučaju uzimanja kredita nema naknade za obradu kreditnog zahteva. U skupljim paketima dobija se i aplikacija za trgovanje hartijama od vrednosti, kao i pogodnosti kod kupovine proizvoda i usluga u određenim partnerskim kompanijama banke što u praksi znači pet odsto popusta na plaćanje turističkog aranžmana pa do deset odsto popusta na cenu zdravstvenih usluga kod privatnika.

U Narodnoj banci Srbije (NBS) kažu da su Zakonom o platnim uslugama propisana pravila u vezi sa naplatom naknada za te usluge, a koje između ostalog uključuju i otvaranje i vođenje platnog računa.

– U skladu sa članom 12. Zakona o platnim uslugama, pružalac platnih usluga ima pravo da za pružanje tih usluga korisniku platnih usluga naplati naknadu. Pitanje naknada, koje banke naplaćuju svojim korisnicima, kao i svuda u razvijenom svetu, spada u domen poslovne politike tih banka, kojom oni nastoje da u većoj ili manjoj meri budu konkurenti na tržištu platnih usluga po pojedinim servisima – kažu u centralnoj banci.

Podsećaju i da je NBS započela izradu novog zakona koji je zasnovan na najboljoj evropskoj praksi i koji ima za cilj da još više do izražaja dođu mehanizmi slobodnog tržišta i konkurencije, dodatnim unapređenjem transparentnosti u ovoj oblasti. Namera NBS je da buduće zakonsko rešenje omogući korisnicima platnih usluga jednostavniji način za poređenje ponuda različitih banaka i tako im pomogne da odluče koja od tih banaka, sa najpovoljnijim naknadama, najbolje zadovoljava njihove potrebe.

– Smatramo da bi napred navedeno moglo da bude ostvareno, recimo, propisivanjem jedinstvenog dokumenta o naknadama u standardizovanoj formi, koji će banka morati bez naknade da dostavi potrošaču pre zaključenja okvirnog ugovora o platnom računu. Na taj način će korisnici platnih usluga biti u prilici da na nedvosmislen način ocene koja banka pruža usluge po najpovoljnijoj ceni. Pored obaveze korišćenja standardizovane forme dokumenta o naknadama pri zaključenju ugovora sa klijentima, banke će morati da u istoj toj formi klijentima dostavljaju i sve buduće promene koje su budu odnosile na visinu naknada, čime će se onemogućiti da, pod izgovorom izmene pojedinih naknada ili pružanja opštih obaveštenja o promeni tarifa, među klijente bude uneta zabuna u pogledu stvarne visine naknada za usluge koje banke pružaju. Takođe, planirano je da se korisnicima platnih usluga na internet prezentaciji Narodne banke Srbije obezbedi uporedni prikaz visine naknada koje banke naplaćuju za utvrđene platne usluge sa liste reprezentativnih tj. najčešće korišćenih platnih usluga. Posledično može se očekivati da će takav, uslovno rečeno, tržišni pritisak uticati na banke da smanje visine naknada koje naplaćuju građanima za pružanje platnih usluga, među kojima je i otvaranje, održavanje i vođenje tekućeg računa, kažu u NBS.

Portal „Kamatica” navodi da održavanje tekućeg računa košta i do 610 dinara mesečno.

– Pojedine banke su visoke naknade za vođenje računa opravdale besplatnim deviznim računima, ali i osiguranjem od zloupotrebe oduzete kartice, troškova blokiranja i zamene kartice i nezakonitog korišćenja mobilnog telefona od strane trećih lica. Bankari će svakako uz tekući račun svojim klijentima ponuditi i određene platne kartice, ponekad one imaju određene benefite poput kupovine na rate bez kamate, uslovljavaju klijente da otvore određeni tekući račun, ali za većinu ćete morati da izdvajate novac na mesečnom nivou na ime članarine. Koliko ovi benefiti koriste, a koliko nas u stvari koštaju najbolje svedoči činjenica da je broj korisnika dozvoljenog minusa veliki, iako je ovo najskuplji vid zaduživanja, ali je jedan od osnovnih vidova kreditiranja vezan za tekući račun. Nije nepoznata ni činjenica da banke uz pojedine gotovinske kredite sa nižim kamatnim stopama vezuju obavezno otvaranje određenog tipa tekućeg računa. Visina naknade, koju klijenti plaćaju, u velikoj meri nije direktno vezana sa benefitima koje taj tekući račun sa sobom nosi, ali je za većinu korisnika banke prihvatljivije plaćanje i većih mesečnih troškova od promene banke, a to je jedna od karata na koje banke igraju, navode u „Kamatici”.

Komentari28
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Mario Vidakovic
U mts banci nema odrzavanja racuna, pa kome treba nek izvoili. Samo treba se raspitati a opet ko voli neka placa.
vlastimirka vlastic
banke osiguranja drzavne takse tzv komunalne usluge/ne sve/parking...postali su jednom recju-DRZAVA..ili novi FEUDALCI.sada su tu i medjunarodni faktori odnosa trgovine i drzavne zaduzenosti kao NAD-FEUDALCI.Drzava za svoje tzv budzetske deficite zaduzuje sustinski narod i buduce generacije..banke su jedan od najjacih instrumenata legalne pljacke..racunica je cista ..svejedno koliko u srbiji ima banaka i zaposlenih..4,9 mil tek racuna x 300 din - je cca 12 mil eura za uslugu nista jer da gradjani nemaju tek rn banke ne mogu funkcionisati..to je bto plata za 21000 zaposlenih x 12 mes + tek rn privrede..dakle investitori banaka i drzave su samo gradjani.. ili uzmite neto vrednost zavrsenih javnih investicija zadnjih 15 godina /putevi mostovi.../i povecanje neto zaduzenosti zemlje..gde je smisao drzave..kod razvijenijih/hrvatska/stanje je i losije, banke su kao i drzava-zlo bez kojeg se ne moze..pod pseudonimom otac i majka a u stvari su nosioci nasih bukagija-i to dobrovoljno..
Mile
Zabranili nam stedno kreditne zadruge a dozvolili stranim bankama da nam deru kozu.Dok smo mi zanatlije imali takav vid zadruge sve probleme smo resavali bez po muke.Sada nam pamet pomeraju banke sa papirima,ali nas i koce u razvoju.Ova drzava nema sekunde za gubljenje u poslu a mi gubimo dane i mesece.Nisam siguran ko sve ima koristi u drzavi od ovakvog krutog drzanja za kreditni biro, ali znam da mi posteni privrednici imamo ogromnu stetu.
Pera Pera
Bankari su KOLONIZIRALI Srbiju i mogu da rade sta hoce , posto vide da se narod ne buni , znaci , srecan je sto ima ziro racun ? Banke inace koriste nas novac i "prodaju" (plasiraju) ga u vidu kredita drugim licima , drugim klijentima i tako zaradjuju. U Srbiji je KREIRANA TAKVA KLIMA da dodatno "zaradjuju" , to jest PLJACKAJU za posedovanje ziro racuna a firme vas uslovljavaju da primate plate preko ziro racuna ??? Za to je kriva "Drzava" sto je dozvolila bankarima da tako "posluju". Pokusali su u SAD-u u jednoj banci , poslali su informaciju vlasnicima racuna , znate sta im se desilo ? SVE STEDISE SU POVUKLE SVOJE PARE I ZATVORILI RACUNE .Vise im nije palo na pamet.
milan
Ni u Engleskoj se to ne naplacuje. Prvi put cujem. Ali zato nsrod nece na ulicu. Nego zbog Sase Jankovica.E zato vam tsko i jeste.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.