Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Radno leto u Petnici

Više od hiljadu učesnika – akademaca, srednjoškolaca i osnovaca – pohađaće programe u ovoj istraživačkoj stanici u toku najtoplijeg godišnjeg doba
Radno leto u Petnici
Научни центар код Ваљева наставља мисију по ко­јој је по­знат ши­ром Евро­пе (Фо­тографије ИС Пет­ни­ца)

Pet­ni­ca – Ak­tiv­no­sti u Is­tra­ži­vač­koj sta­ni­ci u Pet­ni­ci kod Va­lje­va tra­di­ci­o­nal­no ne mi­ru­ju u to­ku let­njeg ras­pu­sta i se­zo­ne go­di­šnjih od­mo­ra. U go­di­ni ka­da obe­le­ža­va tri i po de­ce­ni­je po­sto­ja­nja, naš naj­po­zna­ti­ji obra­zov­ni cen­tar za ta­len­to­va­ne sred­njo­škol­ce i stu­den­te ima pri­li­ku da bu­de do­ma­ćin ugled­nim go­sti­ma.

Ta­ko je pre nekoliko da­na Alek­san­dar Če­pu­rin, am­ba­sa­dor Ru­si­je, po­se­tio „Pet­ni­cu” i raz­go­va­rao s mla­dim ru­ko­vo­di­o­ci­ma pro­gra­ma, dok­to­ri­ma na­u­ka i stu­den­ti­ma dok­tor­skih stu­di­ja, kao i struč­nim sa­rad­ni­ci­ma ove is­tra­ži­vač­ke sta­ni­ce ko­ji do­la­ze s mno­gih na­ših fa­kul­te­ta i iz na­uč­nih in­sti­tu­ta.

Am­ba­sa­dor Ru­si­je je ta­ko­đe ob­i­šao la­bo­ra­to­ri­je u ovoj is­tra­ži­vač­koj sta­ni­ci. U nji­ma se i ovog le­ta or­ga­ni­zu­ju na­uč­ni pro­gra­mi. Ta­ko je „Pet­ni­ca” ne­dav­no ugo­sti­la 24 stu­de­na­ta IT sme­ro­va teh­nič­kih fa­kul­te­ta ko­ji su po­ha­đa­li ško­lu ma­šin­skog uče­nja. Ovaj pro­gram re­a­li­zu­je se već tri go­di­ne i na nje­mu po­la­zni­ci kroz pro­gra­mi­ra­nje uče ra­ču­na­re da sa­mo­stal­no za­klju­ču­ju i ra­su­đu­ju, da­ju­ći im spe­

Go­di­šnji­ca i broj­ke
Kroz „Pet­ni­cu” je od nje­nog osni­va­nja pro­šlo 50.000 po­la­zni­ka ko­ji su po­ha­đa­li ne­ki od bli­zu 4.000 pro­gra­ma or­ga­ni­zo­va­nih u ovoj is­tra­ži­vač­koj sta­ni­ci u pret­hod­nih 35 go­di­na. Na nji­ma je svo­je zna­nje pre­ne­lo ne­ko­li­ko hi­lja­da pre­da­va­ča i men­to­ra a u re­a­li­za­ci­ji do­sa­da­šnjih ak­tiv­no­sti do­pri­ne­lo je oko hi­lja­du in­sti­tu­ci­ja, fa­kul­te­ta, in­sti­tu­ta, kom­pa­ni­ja i ško­la. „Pet­ni­ca” je da­nas, ka­ko se na­vo­di na nje­nom saj­tu, naj­ve­ći i naj­ra­zvi­je­ni­ji cen­tar u Evro­pi ko­ji kom­bi­nu­je pro­fe­si­o­nal­ni rad s mla­di­ma upo­re­do s re­dov­nim po­ha­đa­njem na­sta­ve a iz nje je po­te­klo ne­ko­li­ko hi­lja­da na­uč­ni­ka, umet­ni­ka, in­že­nje­ra, le­ka­ra... U ovu is­tra­ži­vač­ku sta­ni­cu, ta­ko­đe, go­di­na­ma do­la­ze di­rek­to­ri i na­stav­ni­ci iz Ru­si­je, Izra­e­la, Slo­ve­ni­je, Ne­mač­ke, Ki­ne, Dan­ske, Ita­li­je i mno­gih dru­gih ze­ma­lja.

ci­fič­ne za­dat­ke – od bo­je­nja stri­po­va do raz­li­ko­va­nja vr­sta vo­ća na osno­vu sli­ka une­tih u kom­pju­ter. Bi­la je to sa­mo jed­na u ni­zu ra­di­o­ni­ca u Pet­ni­ci ko­je su upri­li­če­ne u to­ku naj­to­pli­jeg go­di­šnjeg do­ba, a na­sta­vi­će se i u ovom i na­red­nom me­se­cu, na­ja­vlju­je Ni­ko­la Bo­žić, pro­gram­ski di­rek­tor IS „Pet­ni­ca”. Ta­ko u go­di­ni ka­da sla­vi tri i po de­ce­ni­je ot­ka­ko je 22. ju­na 1982. osno­van, ovaj va­žni na­uč­ni cen­tar na­sta­vlja svo­ju mi­si­ju po ko­joj je po­znat ši­rom Evro­pe.

„Pro­gram ma­šin­skog uče­nja osmi­šljen je da uče­sni­ci­ma omo­gu­ći su­sret sa naj­va­žni­jim lju­di­ma iz te obla­sti, a IS ’Pet­ni­ca’ ga re­a­li­zu­je u sa­rad­nji sa ’Maj­kro­soft Sr­bi­ja’. On spa­da u gru­pu pro­gra­ma na­me­nje­nih stu­den­ti­ma osnov­nih i post­di­plom­skih stu­di­ja iz ce­log sve­ta. Ta­kve pro­gra­me re­a­li­zu­je­mo u sa­rad­nji sa fa­kul­te­ti­ma i in­sti­tu­ti­ma, ili raz­voj­nim kom­pa­ni­ja­ma. Na taj na­čin ukr­šta­mo na­še is­ku­stvo u obra­zo­va­nju sa nji­ho­vim eks­per­ti­za­ma u obla­sti­ma ko­je su ak­tu­el­ne i na­la­ze se na sa­mom fron­tu na­u­ke i teh­no­lo­gi­je. Za stu­den­te već go­di­na­ma ta­ko ima­mo pro­gra­me iz astro­fi­zi­ke i ko­smo­lo­gi­je u sa­rad­nji sa uni­ver­zi­te­ti­ma Prin­ston iz SAD, ETH iz Švaj­car­ske ili Me­đu­na­rod­nim cen­trom za te­o­rij­sku fi­zi­ku (ICTP) iz Tr­sta, kao i mi­kro­sko­pi­je u sa­rad­nji s Bi­o­lo­škim fa­kul­te­tom u Be­o­gra­du ili he­mi­je, za­jed­no sa Uni­ver­zi­te­tom u Bu­dim­pe­šti i be­o­grad­skim He­mij­skim fa­kul­te­tom”, ob­ja­šnja­va Bo­žić.

Da­le­ko od to­ga da su aka­dem­ci je­di­ni ko­ji po­ha­đa­ju pet­nič­ke let­nje ra­di­o­ni­ce. Pro­gra­mi u is­tra­ži­vač­koj sta­ni­ci otvo­re­ni su i za sred­njo­škol­ce i osnov­ce. Kad je reč o ovim pr­vi­ma, oni ce­le go­di­ne do­la­ze u Pet­ni­cu i to vi­še pu­ta go­di­šnje, ali su upra­vo pro­gra­mi ko­ji se za njih pri­re­đu­ju u to­ku le­ta naj­du­ži po tra­ja­nju. Na nji­ma, uče­ni­ci sred­njih ško­la ostva­ru­ju svo­ja ma­la na­uč­na is­tra­ži­va­nja ko­ja su osmi­šlja­va­li u sa­rad­nji sa men­to­ri­ma.

„Ovog le­ta će u IS ’Pet­ni­ca’ bi­ti re­a­li­zo­va­no oko 40 se­mi­na­ra u tra­ja­nju od po dve ne­de­lje iz 19 obla­sti pri­rod­nih, dru­štve­nih i teh­nič­kih na­u­ka. Kroz njih će pro­ći oko 1.000 uče­sni­ka iz svih kra­je­va Sr­bi­je, ali i iz Hr­vat­ske, Cr­ne Go­re, Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, Ma­ke­do­ni­je i Slo­ve­ni­je. Ide­ja let­njih obra­zov­nih pro­gra­ma je­ste da sred­njo­škol­ci re­a­li­zu­ju već osmi­šlje­no is­tra­ži­va­nje ili pro­je­kat i do­bi­ju pr­ve re­zul­ta­te. Ne­ka od ovih is­tra­ži­va­nja su u obla­sti fun­da­men­tal­nih na­u­ka, ali je sve vi­še i onih ko­ja po­ve­zu­ju vi­še na­u­ka, ili su ino­va­ci­je. Naj­va­žni­je je da ovi mla­di lju­di do­bi­ju pri­li­ku da se upo­zna­ju sa naj­ak­tu­el­ni­jim na­uč­nim tren­do­vi­ma, ra­de­ći sa na­uč­ni­ci­ma na mo­der­noj opre­mi”, na­po­mi­nje Bo­žić.

Za sep­tem­bar se, do­da­je on, pla­ni­ra pro­gram za osnov­ce na ko­ji su svi u „Pet­ni­ci” po­no­sni. Reč je o Let­njoj na­uč­noj ško­li, ko­ja se odr­ža­va od osni­va­nja ove is­tra­ži­vač­ke sta­ni­ce.

„To je dvo­ne­delj­ni pro­gram u to­ku ko­jeg uče­ni­ci osnov­nih ško­la ima­ju pri­li­ku da se upo­zna­ju sa svim na­u­ka­ma, ali i da se opro­ba­ju u eks­pe­ri­men­tal­nom ra­du pre­ma svo­jim in­te­re­so­va­nji­ma. Tek ta­da sti­ču bo­lju sli­ku o na­u­ci kao je­din­stve­noj ce­li­ni unu­tar ko­je po­sto­je obla­sti i di­sci­pli­ne i raz­u­me­ju šta je na­uč­ni me­tod i ka­ko se u na­u­ci do­no­se za­ključ­ci”, is­ti­če Bo­žić.

Ova is­tra­ži­vač­ka sta­ni­ca, do­da­je on, stal­no uno­si ino­va­ci­je u rad i me­to­de, ali i obez­be­đi­va­njem no­ve opre­me za­hva­lju­ju­ći do­na­to­ri­ma.

„Uslo­vi u Pet­ni­ci su da­nas ta­kvi da se pod­jed­na­ko do­bri pro­gra­mi mo­gu na­pra­vi­ti i za uče­ni­ke osnov­nih i sred­njih ško­la, ali i za stu­den­te svih ni­voa, a još va­žni­je i za sa­me na­stav­ni­ke u ško­la­ma”, za­klju­ču­je Bo­žić.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Petar Leković
Lepo je kad među naš naučni podmladak dolaze ugledni gosti, još bolje ako su u pitanju svetski naučnici a ne političari, a g. Čepurin je ovo drugo. Veći je problem što je g. ambasador došao u Petnicu pri povratku sa Tare, gde je bio u gostima u kampu "Naše Srbije", organizacije koja zagovara "humanitarno delovanje", a čije je sedište na Terazijama, međutim, adresa gde je 2013. javno registrovan RISI- Ruski institut za strateška istraživanja. Ovaj institut vodi istaknuti ruski bezbedonosni savetnik, g. Rešetnjikov. I sama organizacija "Naša Srbija" i njen inicijator Mlađan Đorđević sa druge strane, zdušno učestvuju u zagovaranju ruskih interesa svuda po regionu, pod firmom humanitarnog rada (zvuči poznato?) o čemu postoji određen broj članaka i komentara. Zbog toga: ne treba puštati lisice u kokošinjac, niti verzirane političare među mladu talentovanu decu, cvet naše nauke. Normalnoj naučnoj saradnji sa svim dobronamernim stranama niko ne želi da daje primedbe. Hvala!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.