Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dogovoren minimalac – 143 dinara

Dogovoren minimalac – 143 dinara
(Фото Д. Јевремовић)

Nova, minimalna cena rada iznosiće od 1. januara 2018. godine 143 dinara, ili 13 dinara više nego sada, dogovoreno je na sednici Socijalno-ekonomskog saveta posle koje je trebalo da bude održana konferencija za novinare. Ona je, međutim, posle sat i po vremena, koliko su novinari čekali u zgradi vlade, otkazana, jer poslodavci i sindikati nisu mogli da se dogovore.

Ubrzo zatim, stigla je vest da je dogovorena cena radnog sata, ali da je sada na potezu vlada koja treba deo troškova veće cene da preuzme na sebe kroz povećanje neoporezivog dela zarade, kako poslodavci ne bi jedini podneli teret ovog povećanja od 10 odsto.

Stanko Krstin, predsednik Unije poslodavaca Vojvodine, kaže da je ministar finansija Dušan Vujović, videvši da će se teško dogovoriti, jer su sindikati insistirali na ceni od 154 dinara, presekao rekavši da u budžetu ima para za povećanje minimalca za 10 odsto.

Upitan za koliko će im biti povećan neoporezivi deo zarade, kaže da u ovom času nemaju nikakav precizan podatak o tome, osim obećanja ministra Vujovića da se prihodi u budžetu od ovog povećanja minimalca neće povećavati, odnosno da će republička kasa ostati neutralna.

Prevedeno, to znači, kaže on, da je država spremna da deo tereta preuzime na sebe.

– Za koliko će država povećati taj neoporezivi deo ne znamo. Ukoliko vlada iz nekog razloga ne održi obećanje, dogovorićemo se u hodu šta da radimo, jer poslodavci zaista nemaju prostora da svih 13 dinara preuzmu na sebe, a da s druge strane ne dobiju olakšice, odnosno budu rasterećeni plaćanja nekog od 500 parafiskalnih nameta – kaže Krstin.

Predlog Socijalno-ekonomskog saveta upućen je odmah vladi, a konačnu odluku o tome za koliko će biti povećan neoporezivi deo zarade javnost bi trebalo da sazna do 15. septembra.

 Ranka Savić, predsednik Asocijacije nezavisnih i samostalnih sindikata Srbije, koja nije učestvovala u radu Socijalno-ekonomskog saveta, ogorčena je dogovorom poslodavaca, vlade i sindikata.

– Radnicima ovo povećanje neće doneti nikakav boljitak, tim pre što i struja uskoro poskupljuje dva odsto, što će zbog suše poskupeti ulje i druge životne namirnice i kakva korist od ovih 143 dinara. Nerazumno je da sindikati koji sede u Socijalno-ekonomskom savetu svaki put prihvate ono što im vlade predloži. Tu su, valjda, da se bore za prava radnika, a ne vlade i mogli su da napuste sednicu – kaže Savićeva.

Minimalnu mesečnu zaradu od 22.880 dinara u Srbiji prima oko 350.000 radnika. U prethodnih pet godina minimalac je povećan 15 dinara.

Komentari22
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

petrovic
Bruka i sramota, ovo je pravo lice ove banana republike!
Aki
Ovakvim povećanjem će koris imati državna birokratija i partije na vlasti, manje oni koji rade, jer je ovo ko i socijalna pomoć. Dakle, obrni okreni predstavnici radnika Sindikati se ponašaju kao državna birokratija pa prema tome nisu predstavnici većinske radnićke populacije. Funkcije sindikalaca plaća država i poslodavac pa prema tome sve je jasno, još ako se uzme da su predstavnici sindikata i članovi Upravnih odbora svih državnih firmami pa čak i u PIO onda slika zaštite radnika bledi na prvi pogled i ostaje pesimizam za bolje realnije zarade. Dali je radnička struktura samo da trpi eksplataciju, ili nekim protestima da pokaže moć da promeni stanje zavisi od korenitih promena, ali ne od dnevne politike koja se servira da i hleb što jedemo mora da zahvalimo našem presedniku države, ili vladi. Doneli su Zakon o radu i penzionisnju toliko napredan da odgovara za dvadeset drugi vek i nisam video-čuo intresovanje poslanika da promene nego dižu ruke ko rabati robovi.
Dejan.R.Tošić
Ekonomski korektno je govoriti o revalorizaciji minimalne cene rada po satu,iz razloga što nema povećanja min.cene rada po satu,već samo revalorizacije njene vrednosti, država je za poslednjih 5 godina imala stopu rasta cena na malo od 4 % do 6 % na godišnjem nivou,sa ponderisanom procentnom stopom rasta ona iznosi za 5 godina ukupno oko 25% rasta cena na malo,iz toga proizilazi da ukoliko revalorizujete min.cenu rada po satu za 5 godina sa početnim iznosom od 120 din.u 2012.godini i povećate za 25 % dobijate sadašnju vrednost od 147 dinara,suština je da Vlada nije povećala cenu min,rada po satu već je izvršena revalorizacija za period od 5 godina,a od povećanja minimalca nema ni govora,jednostavno vratili smo se samo na nivo vrednosti min. cene rada po satu koju su građani već imali 2012.godine,sa finansijskom očiglednim trendom ekonomske stagnacije za proteklih 5. god, i bez ralnog rasta min.cene rada,i bez povećanja kupovne moći građana,to su egzaktne finansijske činjenice.
Aki
Ako su cene iste i veće nego u drugim zemljama onda i je profit isti i veći ; plate su vani veće pa što mi nebi imali bar približne plate kao oni, a ne minimalac koji inaće definiše najnižu socijalnu strukturu,. Mislim u čemu je problem, dali država dozvoljava ekspataciju koju definiše Zakonom naravno na strani poslodavca , ili nešto kod nas nevalja mislim neko nekog podkrada? Ako posodavac hoće da radnik da prema mogućnostima onda mora da ga plati pristojno , a ne minimalcem sa koji može porodica sa tri ćlana( a sa četiri nedelju dana) da živi trećinu meseca uzimam samo ishranu. Zašto upšte minimalac, to je kao da se daje sugestijha da poslodavac nekog može da plati malo- mizerno, ili minimalni profit poslodavca je definicoja naše istine siromašne zemlje ili već šta?
Aleksandar Mihailovic
Pogubnu ekonomsku i socijalnu politiku vode i poslodavci i država i ortački istu guraju u beznađe. Minimalna cena rada mora, MORA biti u visini cene potrošačke korpe i tu je kraj svakog cinculiranja i nadmudrivanja oko toga koliki će robovi radnici biti. Nesposobnost i neodgovornost onih koji se navodno dogovaraju, a u suštini smeštaju ogromnom broju radnika, dovodi i do brojnih drugih lančanh problema. Tolike beznačajne plate ne pune ni budžet, ni penzione fondove, te nema ni za opšti standard, zdravstvo, školstvo, a Vojska i Policija se guraju u šegrtarenje, te nam se na to svodi i bezbednost države. Oni koji neće, ne smeju, koji su umreženi u poreske, carinske, akcizne utaje, u krađe u JP, posebno struje, u rad na crno, sivu ekonomiju, a koji su debelo plaćeni da ne bi talasali, moraju da odu. Ne može Srbija da bude "rudnik" najjeftinije radne snage na planeti, da iz nje beže najsposobniji i izgrađuju druge, a da se onda reketiraju penzioneri, država zadužuje i sve rasprodaje.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.