Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Spomenik Stefanu Nemanji biće podignut na novom Savskom trgu

Umesto prostora ispred bombardovanog Generalštaba u Ulici kneza Miloša spomenik Stefanu Nemanji zauzeće centralno mesto na trgu ispred zgrade Železničke stanice koja će biti pretvorena u Muzej srednjeg veka
Spomenik Stefanu Nemanji biće podignut na novom Savskom trgu
Споменик Стефану Немањи у Бањалуци (Фото Јутјуб)

Gradski menadžer Goran Vesić najavio je da će grandiozni spomenik Stefanu Nemanji biti podignut na novom Savskom trgu u Beogradu, ispred zgrade Železničke stanice, koja će postati Muzej srpskog srednjeg veka.

Vesić je potvrdio da će do kraja sledeće godine biti završeno uređenje Savskog trga, kojim će dominirati bronzana statua srpskog vladara.

„Plato će dobiti kružni oblik, a saobraćaj će se odvijati po njegovim obodima. Beograd će tako dobiti još jedan atraktivni trg sa spomenikom u središtu. Otkrivanje statue, planirano za početak 2019. godine, na najbolji način uveličaće obeležavanje 800 godina od sticanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve”, istakao je Vesić.

Kako prenose „Novosti”, već 25. septembra pred odbornicima Skupštine grada naći će se odluka o promeni prvobitne lokacije za spomen-obeležje osnivaču srednjevekovne srpske države, a već sutradan biće raspisan međunarodni konkurs.

Umesto prostora bombardovanog Generalštaba u Ulici kneza Miloša monument Stefana Nemanje zauzeće centralno mesto budućeg kompleksa kulture u savskom priobalju. Središte ovog dela grada zauzeće novi trg na mestu današnjeg platoa i raskrsnice Nemanjine, Savske i Karađorđeve ulice.

Savski trg dobiće potpuno novi izgled a na centralnom mestu biće Stefan Nemanja (Foto D. Jevrevović)

Radovi na preuređenju ovog atraktivnog dela grada biće završeni sledeće godine, a celina će biti zaokružena 2019. postavljanjem monumentalne statue rodonačelnika dinastije Nemanjića (najverovatnije na proleće).

Generalni sekretar predsednika Republike, Nikola Sekalaković, podseća da utemeljivač srpske državnosti, Stefan Nemanja, osim brojnih zadužbina, nikada nije dobio dostojan spomenik u Srbiji, kao i da je odavanju ove vrste počasti dodeljen epitet jednog od prioritetnih zadataka na polju nacionalne kulture.

„Na inicijativu tada premijera, a sada predsednika Srbije, Grad Beograd doneo je odluku o podizanju spomen-obeležja Stefanu Nemanji. Komisija zadužena za pripremu konkursa predložila je da se, umesto lokacije ispred zdanja Generalštaba, spomenik podigne na novom Savskom trgu, naveo je Selaković.

On je dodao da je u iščekivanju odluke gradskih organa, koja će definisati novu lokaciju, komisija privela kraju izradu konkursne dokumentacije i da priprema objavljivanje konkursa krajem ovog meseca.

Pomenuta lokacija postaće jedan od najatraktivnijih trgova u Beogradu koji zaslužuje monumentalni spomenik, naveo je Selaković.

Akademik Ljubomir Maksimović smatra da je dobro što će Beograd konačno dobiti spomenik velikom županu Stefanu Nemanji i podseća da je reč o prvorazrednoj ličnosti srpske istorije.

„On je utemeljivač srpske državnosti u pravom smislu reči. U njegovo vreme i zahvaljujući politici koju je vodio Srbija je prvi put kročila na međunarodnu scenu”, istakao je Maksimović.

On je ukazao da je zbog nebrige i nepoštovanja njegove ličnosti, Stefan Nemanja ostao bez dostojnog obeležja, iako su njegove zasluge tolike da je trebalo prvo njemu podići spomenik, pa tek onda svim ostalim ličnostima naše istorije.

Autorima koji će se posvetiti osmišljavanju izgleda figure preporučeno je da Stefana Nemanju prikažu u stojećem stavu kao velikog župana Raške.

Vladar će najverovatnije biti „odeven” u jednostavniji sakos (aristokratska odežda srednjeg veka), a na glavi će nositi velikožupanski venac. Autorima je sugerisano da ga prikažu kao čoveka zrelih godina, sa pripasanim ali neisukanim mačem i Hilandarskom poveljom u rukama.

Konkursna procedura predviđa i novčane nagrade za autore najuspešnijih rešenja za spomenik. Prva nagrada vredna je šest miliona dinara, a kreatori drugoplasiranih i trećeplasiranih radova dobiće tri miliona odnosno milion dinara.

Vajarski predlog na osnovu kojeg će biti ovekovečen osnivač dinastije Nemanjića izabraće eminentni žiri u kome će se naći i najugledniji srpski slikari i vajari. (Tanjug)

Komentari15
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Potrebne i dobre promene
Nama je, mi znamo i gde i kako srednji vek kroz dobra opredmećene , prijemčive oku samim njenim postojanjem, kroz razne predmete materijalne (pogodne za muzeje ) kulture -negde nestao . Zato valjda, za nestao u paležima i ratovima i za vreme pa i posle Turaka u vekovnom ropstvu i stezi ,vođeni zakasnelom renesansom mišlju i imamo za njim toliku potrebu. Artefakti i nisu na licu mesta u RS jer su srednjevekovne tvrđave za razliku od srećnijih pogotovu onih od kolonijalnih zemalja na gotovo svim lokacijama iz predotomanskog perioda više ili manje skoro potpuno ruinarene .Neki tvrđavski izuzeci su Beograd, Petrovaradin, Smederevo Golubac i to je otprilike to što imamo uz možda još ponešto.Gde naći artefakte (mogu se doduše napraviti rekonstrukcijom ) a da to ne budu veliki panoi u boji , preteško je pitanje .I prirodnjački muzej traži bolje mesto a i ta obližnja Pošta obnovu.
Jagodinac
Dragi moji Srbi.Podizemo muzej Srednjeg veka i svi nasi popovi i lopovi nas uzurbano vode i Srednji vek.Naravno ,zadnjih 30 godina gledamo babu koja se ceslja, zahvaljujuci RTS-u.Obavestavam vas da je svetu u toku cetvrta industrijska ravolucija,pa razmislite gde smo tu mi i kako cemo dalje?
Момо
Из свег срца поздрављам активности везане за подизање споменика Стефану Немањи, родоначалнику династије Немањићa и за враћање достојанства српском језику. Како ће споменик бити откривен 2019. године, када се обележава 800 година српске црквене самосталности, коју је остварио његов син св. Сава, цитираjмо део белешки о језику, које му је на самртној постељи изрекао отац, 1199. године: "Знај, чедо моје, да ти битка између језика не траје дан два, као битка међу војскама, нити годину две, као рат међу народима, него век или два . . . Зато је, чедо моје, боље изгубити све битке и ратове него изгубити језик. После изгубљене битке и изгубљених ратова остаје народ. После изгубљеног језика нема народа." Зато се сада питам где је данас "савршенa" српска ћирилица, ко је допустио да се делови Београда званично зову Air port city, YU bussines center, Belgrade Waterfront, Scy Line . . . да су тржни центри Shopping Center - и, а хотели Square Nine . . . да је хотел Ројал преправљен у Royal итд. итд.
Emil
Ako nešto kritikujete, da bi Vas neko ozbiljno shvatio, to treba da činite argumentovano i precizno. Ovako, pošto ni jednu jedinu reč koja Vam smeta niste napisali tačno, ispada da je razlog Vaše ljutnje taj što ne znate engleski. Imali biste problem u bilo kom vremenu, jer uvek je neki dominantan jezik bio prisutan kod manjih naroda, nije to ništa strašno.
MB
Vi brkate jezik i pismo. Srpski jezik je postojao i pre pisma; dobar deo nase knjizevne istorije je bio usmene prirode. Narod je bio nepismen i pored pisma, ali je govorio svojim jezikom. Opasnost je veca danas kad se cirilicom pise фаст фуд, визиторски центар i slicno, tj. kad se koriste engleske reci u cirilicnom izdanju. A cirilica se nece izgubiti uprkos tome sto koristimo oba pisma za srpski jezik.
Radomir Istoricar i Geograf
Da li neko zna da je Stevan Nemanja bio vladar Bugarske Imperije? U vreme Nemanjca (12 i 13 vek) Kelti su bili robovi koje su prodavali kao ovce. Bili su tretirani manje od pasa. A sada im nasi neuki sugradjani dizu spomenike sa kojima ce obradovati samo Bugare, ciji su vladari bili u proslosti. Sve ove koji o tome odlucuju treba strapati u zatvor kao sabotere Srbije.
Banyo
U tom slučaju smatram da bi bilo adekvatno vratiti objekat pošte u svoje izvorno stanje prema projektu arhitekte Korunovića, izgrađenoj u srpsko-vizantijskom stilu tj. njegovoj interpretaciji koju su praktikovali u projektanskoj praksi arh. Korunović, Branko Tanazević, Deroko i ostali autori prve polovine 20-og veka. Samo tako će trg imati smisla ukoliko se istraje sa ovim predlogom.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.