Istorija Zemlje u 60 minuta
Naša planeta je nastala pre oko 4,55 milijardi godina, što kao podatak možete uzeti zdravo za gotovo, jednako kao da je stigao iz Biblije ili kakve druge svete knjige, a ne iz rastumačenih geoloških slojeva u Zemljinoj kori.
No, ako ste tome skloni, možete ići i u svu složenost Zemljine istorije i njenu podelu na epohe, biostratigrafsku i hronostratigrafsku, a možete se zadovoljiti i podelom na četiri geološka doba od kojih je prekambrijum najduži, prastari period, odnosno vreme pre kambrijumske eksplozije, za kojim slede tri fanerozojske ere: paleozoik (staro doba), mezozoik (srednje doba) i kenozoik (novo doba).
Ako počnete da mislite o tome koliko je to zaista godina, čak i ako ubrzate stvar i zamislite stene kao tečne strukture koje se menjaju dok svet brzo postaje sve stariji, dok atmosferu pune gasovi, teško ćete uspeti da sagledate celu skalu jer četiri i po milijarde je mnogo, mnogo godina i kad se vreme ubrza 1.000 puta.
Predlažemo zato da zamislite nešto sasvim obično – da je Zemlja stara samo jedan sat. U kom minutu je nastao život, kada su živeli dinosaurusi, a kada je nastao čovek?
0 MINUTA: Kao jedna od planeta Sunčevog sistema, formira se Zemlja, vrela, užarena masa stenja koja kruži oko zvezde. Na njoj nema kiseonika, besne oluje i tektonski potresi.
30 SEKUNDI: Dok se nova planeta hladi, iz otvorenog svemira pogađa je silno zalutalo kamenje. U jednom čudnom astronomskom događaju, sve se menja i Zemlji se pridružuje jedan trajni kameniti pratilac – Mesec.
7 MINUTA: Pretnja od kamenja iz svemira je manja, a na Zemlji, planeti vode, događa se čudo – negde u njenim okeanima, od organskih molekula nastaje prvi, primitivni život.
13 MINUTA: Jednoćelijski život postoji već petsto miliona, odnosno pola milijarde godina, a sada, najednom počinje i prva fotosinteza. Primitivna bića sada Sunčevu svetlost pretvaraju u energiju. Uzgred, ona u atmosferu počinju da oslobađaju nešto sasvim novo – kiseonik.
29 MINUTA: Uskoro će se pored dotadašnjih prokariota, pojaviti i nova familija stvorenja – eukarioti. Nakon još jedne milijarde godina, u toku kojih su svi ovi mikroorganizmi proizvodili kiseonik, atmosfera Zemlje je sada sasvim zasićena ovim gasom. I klima se menja u skladu s ciklusima kruženja oko Sunca, dolaze i prolaze ledena doba. U jednom trenutku Zemlja je sasvim prekrivena ledom.
53 MINUTA: Sat se već približio kraju, a osim atmosfere bogate kiseonikom, nema dramatičnih promena, sve do trenutka kad dolazi do takozvane kambrijske eksplozije. Pored jednoćelijskih organizama, u morskim dubinama najednom nastaje prava šuma beskičmenjaka, porodice i porodice novih višećelijskih stvorenja. U međuvremenu, nastaju biljke koje izlaze na kopno i rastu iz zemlje.
55 MINUTA: I životinje napuštaju vodu. S kambrijskom eksplozijom nastaju prvi kičmenjaci, složeni stvorovi koji će se, izlazeći iz vode, razmileti kopnenim svetom i od kojih će nastati gmizavci, ribe, ptice i sisari.
57 MINUTA: Počinje era dinosaurusa. Svet nastanjuju razna složena stvorenja, uključujući i sisare.
59 MINUTA: Doba velikih guštera se okončava za svega 165 miliona godina, što je u našem geološkom satu period od svega 2 minuta. Najednom, pre 65 miliona godina, dolazi do velikog preloma – Zemlju pogađa meteor koji sasvim menja sliku živog sveta. Dinosaurusi izumiru, a počinje novo doba – kenozoik.
59 MINUTA i 58 SEKUNDI: Nastaju prvi ljudi.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


