U pismu Šarčeviću ostale kritike
Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO), Konferencija univerziteta Srbije (KONUS) i Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU), tri naše vodeće institucije obrazovanja i nauke, ne odustaju od svog stava da su izmene nedavno usvojenog Zakona o visokom obrazovanju ili donošenje novog akta neophodni. Da je to tako, može se zaključiti iz pisma koje su predstavnici NSVO, KONUS-a i SANU juče uputili Mladenu Šarčeviću, ministru prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, odgovarajući na njegov dopis od prošle nedelje.
Ministar se nije složio sa njihovom tvrdnjom da pomenuti akt „smanjuje dostignute standarde autonomije univerziteta i akademskih sloboda, što je posebno vidljivo u predviđenom načinu formiranja Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje i drugih tela”, jer je u njima, istaknuto je, znatno smanjeno prisustvo predstavnika univerziteta, a povećano predstavnika izvršne vlasti.
Prof dr. Dejan Popović, predsednik NSVO, akademik Vladimir Bumbaširević, predsednik KONUS-a i rektor Univerziteta u Beogradu, i akademik Vladimir Kostić, predsednik SANU, ističu da njihova inicijativa, potkrepljena ozbiljnim argumentima, da partnerski učestvuju u prevazilaženju nastale situacije nije uvažena i da, stoga, svima ostaje da se suoče sa efektima primene novog zakona.
„Vaš odgovor pokazuje da nema spremnosti da se prihvati ponuđena ruka saradnje. Pozivanje na veliki broj učesnika u oblikovanju nacrta zakona zaobilazi činjenicu da nisu prihvaćene sugestije onih institucija koje zaista predstavljaju akademsku zajednicu i pokazuje da se ne razume suština vrednosnog sistema na kojem ta zajednica počiva. Visoko obrazovanje i nauka nisu ’tipična’ javna služba i baš zato ih Ustav izdvaja, garantujući im autonomiju”, ističu u pismu Popović, Bumbaširević i Kostić.
Oni dodaju da pozivanje na „uobičajenu parlamentarnu praksu” da bi se objasnilo kako je došlo do toga da se u konačnom tekstu Zakona nađu odredbe koje dodatno degradiraju autonomiju univerziteta, a koje nisu postojale u nacrtu, ne može biti opravdanje. „Legitimno je pitanje šta je Ministarstvo uradilo da odbrani vladin predlog zakona od amandmana kojima se redukuje autonomija, jer se u zakonodavnom postupku može i uskratiti saglasnost na neki od predloga narodnih poslanika, ukoliko predlagač postupa u dobroj veri, ubeđen u ispravnost svojih rešenja”, ukazuje se u pismu.
Potpisnici smatraju neadekvatnim Šarčevićevo podsećanje da je proverama akreditacija ministarstvo došlo do saznanja da postoje ustanove bez adekvatnih prostornih i kadrovskih uslova, jer dozvole za rad daje upravo ministarstvo, po pribavljenom izveštaju o početnoj akreditaciji. Uz uvažavanje ministrove ocene da nije prihvatljivo da „više stotina profesora radi u više ustanova, mimo akreditacione norme”, Popović, Bumbaširević i Kostić se pitaju zbog čega nije urađena sveobuhvatna baza nastavnika na srpskim visokoškolskim ustanovama (privatnim i državnim), koja bi Prosvetnoj inspekciji ministarstva omogućila da to spreči. „Akademska zajednica i ranije je bila izlagana rešenjima koja su predstavljala prepreku razvoju autonomije univerziteta, pa je uspevala da se održi i izbori, uvereni smo da će tako biti i sada”, zaključuje se u pismu.
Podsetimo se, akademska zajednica je primedbe na prednacrt zakona o visokom obrazovanju iznela još u maju ove godine, tokom javne rasprave, kada je ocenjeno da bi predloženo rešenje moralo da ide na popravku pre nego što uđe u skupštinsku proceduru, dok je u julu Nacionalni savet za visoko obrazovanje pismeno ministru Šarčeviću uputio svoje mišljenje istim povodom. Savet je tada konstatovao da nijedna od 35 njihovih sugestija na nacrt pomenutog akta, formulisanih upravo tokom javne rasprave, nije usvojena i da, stoga, nije bilo moguće dati pozitivno mišljenje na predloženi tekst.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


