Lov na novu nastanjivu planetu
Protekle nedelje dosta uzbuđenja, pre svega među astronomima, a potom i u svetskoj javnosti, izazvala je objava Evropske južne opservatorije (ESO) o otkriću još jedne planete koja bi mogla biti pogodna za život.
Reč je o planeti koja kruži oko zvezde nazvane Ross 128, jedina je u njenom sistemu i nalazi se na udaljenosti od samo oko 11 svetlosnih godina. Iko ima već otkrivenih planeta bližih našem sistemu, prve analize ukazuju da bi ova mogla imati vodu u tečnom stanju i možda biti nastanjiva.
Spaziti planetu izvan Sunčevog sistema inače je ravno lovu na mušicu koja leti oko usamljene ulične lampe u gradu udaljenom hiljadama kilometara od posmatrača.
Sve donedavno, sve lampe u svim okolnim gradovima izgledale su usamljeno i nije bilo načina da zaključimo lete li oko njih ikakvi insekti, onako kako se oko našeg Sunca okreće cela porodica planeta.
Jedini način da saznamo nešto o postojanju mušica jeste da dugo snimamo sjaj udaljene lampe i ispitamo da li se on ikada menja, uz očekivanje da ćemo videti nešto slabiji bljesak baš u trenutku kad mušica prođe ispred i zakloni delić sjaja lampe.
Koristeći ovu gotovo bizarnu, ali neverovatno efikasnu metodu, izuzetno precizni svemirski teleskopi poput Spicera i Keplera su poslednjih godina otkrili zapanjujući broj novih svetova. Prema evidenciji koju vodi američka Nacionalna administracija za svemir i astronautiku (NASA), trenutno se na ovaj način snima i analizira 4.496 kandidata za planetu, a u potragu i obradu silnih podataka se mogu uključiti i obični građani kroz program „Planet Hunters”.
Astronomi su dosad uspeli da potvrde postojanje čak 3.550 egzoplaneta u 2.646 solarnih sistema, od kojih je 877 stenovito. Neke od ovih planeta su zemljolike i njihovo otkriće budi maštu miliona ljudi na Zemlji, a vesti o planetama, kao što je ona pored zvezde Ross 128 izazivaju puno pažnje.
Proteklog proleća je stvar postala globalni medijski događaj kad je NASA saopštila da je na udaljenosti od svega 40 svetlosnih godina otkrila solarni sistem sa sedam zemljolikih planeta. NASA se pritom silno potrudila da od otkrića koje je u februaru bilo objavljeno u časopisu „Nature” napravi spektakl koji je nedeljama donosio uzbuđenje u svetskim medijima.
Mada jedan broj astronoma gleda s rezervom na tu vrstu senzacionalizma, svet zasićen silnim trivijalnim informacijama drugačije ne bi saznao da oko male i hladne zvezde TRAPPIST-1, nazvane tako po belgijskom teleskopu u čileanskim planinama, koji je zvezdu prvi spazio, kruži sedam međusobno bliskih, zemljolikih svetova od kojih se tri nalaze u nastanjivoj zoni. Nakratko, one su bile zvezde svih zemaljskih medija. I sada opet trepere u daljini svemira.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


