Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OD NEDELjE DO NEDELjE

Nikoljdan u Moskvi

Nikoljdan u Moskvi
Фото Анђелко Васиљевић

Beograd je prošle nedelje i praktično pokazao da ne odstupa od svog spoljnopolitičkog kursa – put u EU ne znači okretanje leđa Rusiji. I dok se srpski predsednik šetnjom po tematskom parku Zarjađe u blizini Kremlja zagrevao za razgovore s Vladimirom Putinom, premijerka je sa svojim balkanskim kolegama žurila na radnu večeru s Federikom Mogerini gde se razgovaralo o novoj strategiji proširenja Evropske unije.

Iako se na Zapadu mnogi mršte, ubeđujući nas da ne možemo da sedimo na „dve stolice”, ovakva spoljna politika, ipak, daje rezultate. Iz Brisela stižu pohvale i ohrabrenja zbog napretka u evrointegracijama, a iz Moskve ponuda da budemo deo „Turskog toka”.

Premijerka Ana Brnabić iz Brisela je posle razgovora s Federikom Mogerini poručila da je jasno da su Srbija i Crna Gora najnaprednije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji i da se naša zemlja dokazala kao stabilan, predvidiv i ozbiljan partner.

U trodnevnoj poseti srpske delegacije Moskvi, koju je predvodio predsednik Srbije, najznačajniji je bio 19. decembar – Nikoljdan. Na dan svoje slave Aleksandar Vučić je dva i po sata razgovarao s Vladimirom Putinom, a ministri, gotovo pola srpske vlade, sa svojim ruskim kolegama potpisali su niz važnih sporazuma. Svakako je najvažniji onaj o većoj isporuci gasa. 

 A taj do­go­vor Sr­bi­ji da­je pra­vo ne sa­mo da uvo­zi, već i pr­vi put da iz­vo­zi ru­ski gas. Ka­da taj pr­o­to­kol bu­de stu­pio na sna­gu, na­ša ze­mlja će do­bi­ja­ti pet mi­li­jar­di ku­bi­ka ga­sa go­di­šnje što je dva i po pu­ta vi­še od sa­da­šnjih po­tre­ba.

U za­jed­nič­kom obra­ća­nju no­vi­na­ri­ma s ru­skim pred­sed­ni­kom, Vu­čić je po­no­vo na­gla­sio da srp­ski na­rod ni­ka­da ne­će uvo­di­ti sank­ci­je Ru­si­ji i da Sr­bi­ja, iako je na evrop­skom pu­tu, osta­je voj­no ne­u­tral­na ze­mlja što zna­či da ne­ma pri­stu­pa­nja NA­TO-u. Pu­tin je re­kao da će Ru­si­ja na­sta­vi­ti da po­dr­ža­va te­ri­to­ri­jal­nu ce­lo­vi­tost i su­ve­re­ni­tet Sr­bi­je i da se raz­ma­tra­ju mo­guć­no­sti da se na­ša ze­mlja uklju­či u „Tur­ski tok”, ka­ko bi mo­gla da po­sta­ne va­žna ka­ri­ka u tran­spor­tu ga­sa.

Iako mno­gi de­ta­lji raz­go­vo­ra u če­ti­ri oka dva še­fa dr­ža­ve ni­su po­zna­ti jav­no­sti, dan ka­sni­je Vu­čić je ot­krio da je do­bio ru­sku sa­gla­snost da će uče­stvo­va­ti u ras­pli­ta­nju ko­sov­skog čvo­ra, uko­li­ko do­đe do pr­o­me­ne for­ma­ta bri­sel­skog di­ja­lo­ga. On je u raz­go­vo­ru s pred­sed­ni­com Sa­ve­ta Fe­de­ra­ci­je Va­len­ti­nom Ma­tvi­jen­ko ja­sno po­ru­čio da mu je Pu­tin re­kao da Ru­si­ja ho­će da se uklju­či u raz­go­vo­re Be­o­gra­da i Pri­šti­ne, uko­li­ko to uči­ne SAD.

„Na na­ma je bi­lo da pi­ta­mo Ru­se i po­sti­gli smo ne­ku vr­stu do­go­vo­ra. Sva­kog da­na al­ban­ska stra­na in­si­sti­ra na uklju­če­nju Ame­ri­ka­na­ca. Oni tra­že, ali ni­ko ni­je odo­brio. Ako bi ne­ko re­kao da mo­ra­ju da uđu u pre­go­vo­re i Ame­ri­kan­ci, mi bi­smo re­kli da će mo­ra­ti još ne­ko. To bi obez­be­di­lo da pre­go­vo­ri ima­ju va­lid­nost”, na­gla­sio je Vu­čić.

U Mo­skvi se raz­go­va­ra­lo i o na­bav­ci na­o­ru­ža­nja. Po­je­di­ni me­di­ji ob­ja­vi­li su da je Kremlj na­čel­no dao sa­gla­snost da Sr­bi­ja mo­že da pre­go­va­ra s Be­lo­ru­si­jom o ku­po­vi­ni PVO si­ste­ma S-300. Po po­vrat­ku srp­ske de­le­ga­ci­je iz Ru­si­je, Alek­san­dar Vu­lin je na pi­ta­nje da li ku­pu­je­mo ovaj ra­ket­ni si­stem sa­mo krat­ko za RTS re­kao da je još ra­no o to­me go­vo­ri­ti. Ali za­to je mi­ni­star od­bra­ne na­ja­vio da će­mo po­če­ti in­ten­ziv­ne raz­go­vo­re s Ru­si­jom o ku­po­vi­ni do šest vi­še­na­men­skih he­li­kop­te­ra MI-17 i o for­mi­ra­nju he­li­kop­ter­skog cen­tra u Sr­bi­ji.

Ha­ški tri­bu­nal je po­sle 24 go­di­ne ra­da, pr­o­šle ne­de­lje, sve­ča­no za­tvo­ren. Pr­vi čo­vek UN An­to­nio Gu­te­reš je na ce­re­mo­ni­ji po­ru­čio da je, za­hva­lju­ju­ći ra­du Su­da, od­go­vor­nost za­ži­ve­la u ko­lek­tiv­noj sve­sti lju­di. Ka­ko ka­že ge­ne­ral­ni se­kre­tar UN, bez su­do­va za Ju­go­sla­vi­ju i Ru­an­du mo­žda ni­kad ne bi do­šlo do osni­va­nja stal­nog Me­đu­na­rod­nog kri­vič­nog su­da. Ipak, Tri­bu­nal će osta­ti za­pam­ćen kao pri­mer „se­lek­tiv­ne prav­de”, po­li­tič­ki in­stru­ment u ru­ka­ma ve­li­kih si­la, ko­je su i na taj na­čin po­ku­ša­va­le da Sr­be ži­go­šu kao glav­ne kriv­ce za ra­to­ve na pr­o­sto­ru biv­še dr­ža­ve. Da je to ta­ko, po­ka­zu­je i ha­ška sta­ti­sti­ka: Sr­bi­ma je iz­re­če­no 1.200 go­di­na za­tvo­ra, Hr­va­ti­ma 166 go­di­na, a Bo­šnja­ci­ma 41 go­di­na.

Po­sle sta­vlja­nja ka­tan­ca na Tri­bu­nal, kre­nu­će bor­ba za de­o­bu 10 mi­li­o­na ha­ških do­ku­me­na­ta. I Sr­bi­ja sma­tra da joj pri­pa­da deo te gra­đe, po­go­to­vo što je sva do­ku­men­ta ko­je je Hag tra­žio, uklju­ču­ju­ći i voj­na, Be­o­grad pre­dao. Ta­kvih zah­te­va je bi­lo 2.082. A šta pr­o­se­čan gra­đa­nin mi­sli o ovom su­du mo­žda je naj­bo­lje je iz­re­kao Si­mo Spa­sić, pred­sed­nik Udru­že­nja po­ro­di­ca kid­na­po­va­nih i ne­sta­lih s Ko­so­va: „Osu­đu­je­mo Ha­ški tri­bu­nal na do­ži­vot­nu ro­bi­ju i pr­o­gla­ša­va­mo ga kri­vim zbog ne­ka­žnja­va­nja zlo­či­na nad Sr­bi­ma.”

Pre­sto­nič­ki iz­bo­ri još ni­su ras­pi­sa­ni, ali kao da već je­su. Svi se pi­ta­ju da li je udru­ži­va­nje Da­či­ća i Dra­ga­na Mar­ko­vi­ća Pal­me sa Še­še­ljem na iz­bo­ri­ma u Mi­o­ni­ci, ko­ji se da­nas odr­ža­va­ju, ge­ne­ral­na pr­o­ba za po­li­tič­ko od­me­ra­va­nje sna­ga u Be­o­gra­du. Li­der SPS-a po­ru­ču­je da još ni­su kre­nu­li u raz­go­vo­re o kom­bi­na­ci­ja­ma za iz­bo­re u Be­o­gra­du, ali da će pr­vo raz­go­va­ra­ti sa SNS-om.

Na dru­goj stra­ni, Dra­gan Đi­las ko­ji bi po­no­vo da za­sed­ne u pr­vu be­o­grad­sku fo­te­lju, do­bio je po­dr­šku Slo­bod­nih gra­đa­na, dok na­rod­nja­ci Vu­ka Je­re­mi­ća još va­ga­ju. Ali aka­de­mik Du­šan Te­o­do­ro­vić sum­nja u iskre­nost po­dr­ške Sa­še Jan­ko­vi­ća Đi­la­su. Re­a­gu­ju­ći na iz­ja­vu pr­o­fe­sor­ke Sr­bi­jan­ke Tu­raj­lić, da je „pod­me­ta­nje na­zi­va­ti Đi­la­sa Vu­či­će­vim tr­o­jan­skim ko­njem”, Te­o­do­ro­vić je na Tvi­te­ru na­pi­sao: „Pot­pu­no se sla­žem. Đi­la­sa je tr­o­jan­skim ko­njem na­zi­vao upra­vo go­spo­din Sa­ša Jan­ko­vić, ve­ći br­oj pu­ta, pred ve­ćim br­o­jem lju­di.”¶

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Srbin
Lustracija Srbiju spašava.
Леон Давидович
У то баш не верујем да би ЕУ дозволила некој својој чланици да води самосталну спољну политику, у овом случају да не уведе санкције Русији. Неке чланице ЕУ имају штетне последице због уведених санкција и радо би их се одрекле али то им не допушта ЕУ. Једноставно онај ко је у ЕУ мора прихватити једноумље и ту није допуштено вођење суверене спољне политике.
RAJKO RAJKOVIC
Istorija ljudske rase (kao i sudbina bravarove drzave) pokazuje da je ova strategija nista vise nego "babi se snilo sto joj bilo milo". U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci. Sve drzave, pa i Srbija, idu gore i dole. Srbija je sad gore, leti, and kad krene dole sta ce da radi kad (A) pod pritiskom SAD aranzman sa MMF joj stisne grlo - ukoliko ne otkaci Rusiju, ili kad (B) Rusija ukine bescarinski uvoz - ukoliko ne otkaci Zapad?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.