Nikoljdan u Moskvi
Beograd je prošle nedelje i praktično pokazao da ne odstupa od svog spoljnopolitičkog kursa – put u EU ne znači okretanje leđa Rusiji. I dok se srpski predsednik šetnjom po tematskom parku Zarjađe u blizini Kremlja zagrevao za razgovore s Vladimirom Putinom, premijerka je sa svojim balkanskim kolegama žurila na radnu večeru s Federikom Mogerini gde se razgovaralo o novoj strategiji proširenja Evropske unije.
Iako se na Zapadu mnogi mršte, ubeđujući nas da ne možemo da sedimo na „dve stolice”, ovakva spoljna politika, ipak, daje rezultate. Iz Brisela stižu pohvale i ohrabrenja zbog napretka u evrointegracijama, a iz Moskve ponuda da budemo deo „Turskog toka”.
Premijerka Ana Brnabić iz Brisela je posle razgovora s Federikom Mogerini poručila da je jasno da su Srbija i Crna Gora najnaprednije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji i da se naša zemlja dokazala kao stabilan, predvidiv i ozbiljan partner.
U trodnevnoj poseti srpske delegacije Moskvi, koju je predvodio predsednik Srbije, najznačajniji je bio 19. decembar – Nikoljdan. Na dan svoje slave Aleksandar Vučić je dva i po sata razgovarao s Vladimirom Putinom, a ministri, gotovo pola srpske vlade, sa svojim ruskim kolegama potpisali su niz važnih sporazuma. Svakako je najvažniji onaj o većoj isporuci gasa.
A taj dogovor Srbiji daje pravo ne samo da uvozi, već i prvi put da izvozi ruski gas. Kada taj protokol bude stupio na snagu, naša zemlja će dobijati pet milijardi kubika gasa godišnje što je dva i po puta više od sadašnjih potreba.
U zajedničkom obraćanju novinarima s ruskim predsednikom, Vučić je ponovo naglasio da srpski narod nikada neće uvoditi sankcije Rusiji i da Srbija, iako je na evropskom putu, ostaje vojno neutralna zemlja što znači da nema pristupanja NATO-u. Putin je rekao da će Rusija nastaviti da podržava teritorijalnu celovitost i suverenitet Srbije i da se razmatraju mogućnosti da se naša zemlja uključi u „Turski tok”, kako bi mogla da postane važna karika u transportu gasa.
Iako mnogi detalji razgovora u četiri oka dva šefa države nisu poznati javnosti, dan kasnije Vučić je otkrio da je dobio rusku saglasnost da će učestvovati u rasplitanju kosovskog čvora, ukoliko dođe do promene formata briselskog dijaloga. On je u razgovoru s predsednicom Saveta Federacije Valentinom Matvijenko jasno poručio da mu je Putin rekao da Rusija hoće da se uključi u razgovore Beograda i Prištine, ukoliko to učine SAD.
„Na nama je bilo da pitamo Ruse i postigli smo neku vrstu dogovora. Svakog dana albanska strana insistira na uključenju Amerikanaca. Oni traže, ali niko nije odobrio. Ako bi neko rekao da moraju da uđu u pregovore i Amerikanci, mi bismo rekli da će morati još neko. To bi obezbedilo da pregovori imaju validnost”, naglasio je Vučić.
U Moskvi se razgovaralo i o nabavci naoružanja. Pojedini mediji objavili su da je Kremlj načelno dao saglasnost da Srbija može da pregovara s Belorusijom o kupovini PVO sistema S-300. Po povratku srpske delegacije iz Rusije, Aleksandar Vulin je na pitanje da li kupujemo ovaj raketni sistem samo kratko za RTS rekao da je još rano o tome govoriti. Ali zato je ministar odbrane najavio da ćemo početi intenzivne razgovore s Rusijom o kupovini do šest višenamenskih helikoptera MI-17 i o formiranju helikopterskog centra u Srbiji.
Haški tribunal je posle 24 godine rada, prošle nedelje, svečano zatvoren. Prvi čovek UN Antonio Gutereš je na ceremoniji poručio da je, zahvaljujući radu Suda, odgovornost zaživela u kolektivnoj svesti ljudi. Kako kaže generalni sekretar UN, bez sudova za Jugoslaviju i Ruandu možda nikad ne bi došlo do osnivanja stalnog Međunarodnog krivičnog suda. Ipak, Tribunal će ostati zapamćen kao primer „selektivne pravde”, politički instrument u rukama velikih sila, koje su i na taj način pokušavale da Srbe žigošu kao glavne krivce za ratove na prostoru bivše države. Da je to tako, pokazuje i haška statistika: Srbima je izrečeno 1.200 godina zatvora, Hrvatima 166 godina, a Bošnjacima 41 godina.
Posle stavljanja katanca na Tribunal, krenuće borba za deobu 10 miliona haških dokumenata. I Srbija smatra da joj pripada deo te građe, pogotovo što je sva dokumenta koje je Hag tražio, uključujući i vojna, Beograd predao. Takvih zahteva je bilo 2.082. A šta prosečan građanin misli o ovom sudu možda je najbolje je izrekao Simo Spasić, predsednik Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih s Kosova: „Osuđujemo Haški tribunal na doživotnu robiju i proglašavamo ga krivim zbog nekažnjavanja zločina nad Srbima.”
Prestonički izbori još nisu raspisani, ali kao da već jesu. Svi se pitaju da li je udruživanje Dačića i Dragana Markovića Palme sa Šešeljem na izborima u Mionici, koji se danas održavaju, generalna proba za političko odmeravanje snaga u Beogradu. Lider SPS-a poručuje da još nisu krenuli u razgovore o kombinacijama za izbore u Beogradu, ali da će prvo razgovarati sa SNS-om.
Na drugoj strani, Dragan Đilas koji bi ponovo da zasedne u prvu beogradsku fotelju, dobio je podršku Slobodnih građana, dok narodnjaci Vuka Jeremića još vagaju. Ali akademik Dušan Teodorović sumnja u iskrenost podrške Saše Jankovića Đilasu. Reagujući na izjavu profesorke Srbijanke Turajlić, da je „podmetanje nazivati Đilasa Vučićevim trojanskim konjem”, Teodorović je na Tviteru napisao: „Potpuno se slažem. Đilasa je trojanskim konjem nazivao upravo gospodin Saša Janković, veći broj puta, pred većim brojem ljudi.”¶
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


