Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Čuvari baštine srpskih predaka

En­tu­zi­ja­sti iz Udru­že­nja „Srp­sko bla­go” pu­ne dve de­ce­ni­je fo­to­gra­fi­šu srp­ske cr­kve i ma­na­sti­re, stva­ra­ju­ći di­gi­tal­nu ar­hi­vu ko­ja je kli­kom mi­ša do­stup­na či­ta­vom sve­tu
Čuvari baštine srpskih predaka
Студеница сликана дроном (Фото Удру­же­ње „Срп­ско бла­го)

Bi­lo je tri sa­ta po­sle po­no­ći. Iz­najm­lje­ni kom­bi je par­ki­ran u Va­si­noj uli­ci u cen­tru Be­o­gra­da. Še­sto­ro lju­di u pr­tlja­žnik pa­ku­je fo­to-apa­ra­te, ka­me­re i dru­gu opre­mu za sni­ma­nje. Sprem­ni su za put. Od­re­di­šte: Peć. Go­di­na: 2007. Re­klo bi se da je u tim okol­no­sti­ma „mal­ki­ce” ri­zič­no upu­ti­ti se u sr­ce Me­to­hi­je. Me­đu­tim, za en­tu­zi­ja­ste iz Udru­že­nja „Srp­sko bla­go” ne­ma ni stra­ha ni pre­pre­ka. Ovi po­sve­će­ni­ci od 1998. is­tra­ja­va­ju u mi­si­ji ko­ju su sa­mi se­bi do­de­li­li – fo­to­gra­fi­sa­nje i sni­ma­nje srp­skih cr­ka­va i ma­na­sti­ra i stva­ra­nje di­gi­tal­ne ar­hi­ve ov­da­šnjeg kul­tur­nog na­sle­đa na svom saj­tu. Za­hva­lju­ju­ći nji­ho­vom tru­du, či­tav svet se kli­kom mi­ša mo­že upo­zna­ti sa hra­mo­vi­ma ko­je su ob­i­šli.

Ovu go­di­nu, u ko­joj sla­ve dve de­ce­ni­je, do­če­ka­li su s im­pre­siv­nim re­fe­ren­ca­ma. Od ka­me­na u por­ti do fre­ski na vr­hu ku­po­le, kom­plet­no su „po­kri­li” dva­de­se­tak hra­mo­va – Stu­de­ni­cu, Ra­va­ni­cu, Mi­le­še­vu, Ma­na­si­ju, So­po­ća­ne, De­ča­ne, Gra­ča­ni­cu, Peć­ku pa­tri­jar­ši­ju... A nji­ho­ve fo­to­gra­fi­je na­la­ze se u udž­be­ni­ci­ma isto­ri­je, broj­nim mo­no­gra­fi­ja­ma, naj­re­le­vant­ni­jim svet­skim vi­zan­to­lo­škim ča­so­pi­si­ma, ar­hi­va­ma Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve i Srp­ske aka­de­mi­je na­u­ka i umet­no­sti, ali i naj­ču­ve­ni­jih ame­rič­kih uni­ver­zi­te­ta ka­kvi su Prin­ston i Har­vard. Ne­ki od nji­ho­vih sni­ma­ka su ne­dav­no ukra­si­li i ka­len­dar ko­jim je „Po­li­ti­ka” da­ri­va­la svo­je či­ta­o­ce. 

Ja­sno je otu­da da po­du­hva­ti „Srp­skog bla­ga” ni slu­čaj­no ni­su ama­te­ri­zam, iako sva­ko od de­se­tak „te­re­na­ca”, ko­li­ko ih je u Udru­že­nju, obi­la­zak sve­ti­nja pod­re­đu­je svo­jim re­dov­nim po­slo­vi­ma. Da su pu­ki ho­bi­sti, naj­zad, ne bi se sa­mo s po­me­nu­tog pu­ta u Peć 2007. vra­ti­li s bli­zu 6.000 sni­ma­ka i vi­deo-za­pi­sa iz kom­plek­sa ta­mo­šnje pa­tri­jar­ši­je!

Ta­da je sa nji­ma pr­vi put kre­nu­la Gor­da­na Ke­lić, isto­ri­čar­ka umet­no­sti, tre­nut­no dok­to­rand Fi­lo­zof­skog fa­kul­te­ta u Be­o­gra­du. Na­uč­no in­te­re­so­va­nje za na­ci­o­nal­nu sred­njo­ve­kov­nu umet­nost mo­ti­vi­sa­lo ju je da se pri­klju­či ovim ču­va­ri­ma pam­će­nja i do da­nas osta­ne u nji­ho­vom ti­mu.

„Tom pri­li­kom, u Pe­ći smo se­dam da­na fo­to­gra­fi­sa­li. Ni­smo iz­la­zi­li van ma­na­stir­skog kom­plek­sa. Nig­de se i ni­je mo­glo bez prat­nje. Fo­to­gra­fi­sa­nje smo po­či­nja­li oko osam uju­tru i če­sto smo za­vr­ša­va­li da­le­ko po­sle po­no­ći”, ob­ja­šnja­va ona.

U njen do­men spa­da i pla­ni­ra­nje te­ren­skih ak­tiv­no­sti „Srp­skog bla­ga”, u ko­jem ima i zva­nje pro­gram­skog di­rek­to­ra. 

Ka­ko ka­že, to je sa­mo for­mal­na funk­ci­ja jer je reč o ne­pro­fit­nom udru­že­nju. Ali, naj­vi­še vo­li da zgra­bi svoj „ka­no­n” i s ko­le­ga­ma se upu­ti na od­re­di­šte. To­me pret­ho­de du­go­traj­ne pri­pre­me – od upo­zna­va­nja s po­sto­je­ćom do­ku­men­ta­ci­jom o kul­tur­nom do­bru i nje­go­vom ar­hi­tek­tu­rom, pre­ko iz­bo­ra opre­me, do or­ga­ni­zo­va­nja pre­vo­za i sme­šta­ja.

Fotografije Udruženje „Srpsko blago”

„Sva­ki od­la­zak na te­ren je is­ku­stvo za se­be. Uvek se de­ša­va­ju pe­ri­pe­ti­je s vre­me­nom ili lju­di­ma jer ret­ko kad kre­ne­mo svi de­se­to­ro. Kad je reč o opre­mi, gle­da­mo da stal­no bu­de­mo u to­ku s teh­no­lo­gi­jom. Osim fo­to-apa­ra­ta i ka­me­ra, od­sko­ra ima­mo i dron, ko­jim smo na­či­ni­li snim­ke Stu­de­ni­ce iz va­zdu­ha. Po­se­du­je­mo i mon­ta­žnu pre­no­si­vu ske­lu vi­so­ku 16 me­ta­ra, kao i te­le­skop­sku če­lič­nu šip­ku na ko­ju se mon­ti­ra fo­to-apa­rat. Ta­ko se mo­gu usli­ka­ti naj­ne­do­stup­ni­ji de­lo­vi. Ta­ko­đe, na na­šem saj­tu smo uve­li i ode­ljak u ko­jem omo­gu­ća­va­mo po­se­ti­o­ci­ma vir­tu­el­nu tu­ru kroz po­je­di­ne ma­na­sti­re”, is­ti­če Gor­da­na Ke­lić.

Ra­zni su na­či­ni na ko­je ovi en­tu­zi­ja­sti idu na put: od ren­ta­ka­ra, pre­ko iz­najm­lji­va­nja ka­mi­o­na ako se no­si ske­la, do kom­bi pre­vo­za. Na te­re­nu, no­će u ma­na­stir­skim ko­na­ci­ma, pri­vat­nom sme­šta­ju ili ku­ća­ma me­šta­na.

„Do­ma­ći­ni nas do­če­ku­ju otvo­re­nog sr­ca i is­pru­že­ne ru­ke. Ni­ka­da ni­smo ima­li ni­ka­kvih pro­ble­ma, a u cr­kva­ma i ma­na­sti­ri­ma su nam iz­la­zi­li u su­sret čak i kad bi­smo ra­di­li do du­bo­ko u noć. Ve­li­ku po­dr­šku ima­mo od SPC. Sa­ra­đu­je­mo ta­ko­đe i s ko­le­ga­ma iz in­sti­tu­ci­ja za­šti­te kul­tur­nog na­sle­đa”, na­vo­di na­ša sa­go­vor­ni­ca. 

Ne­pri­jat­no­sti ni­je bi­lo, ali iza­zo­va ni­je manj­ka­lo. 

„U ma­njim hra­mo­vi­ma, sve­de­nost pro­sto­ra ote­ža­va fo­to­gra­fi­sa­nje. S dru­ge stra­ne, če­sto ko­ri­sti­mo i mer­de­vi­ne za ma­nje do­stup­na me­sta. Ta­ko se na sni­ma­nji­ma de­ša­va da sto­ji­mo na vi­so­kim mer­de­vi­na­ma na jed­noj no­zi ka­ko bi­smo do­pr­li do po­je­di­nih de­ta­lja. Če­sto nas stig­ne i umor, pa je je­dan ko­le­ga u De­ča­ni­ma za­dre­mao na ske­li usred fo­to­gra­fi­sa­nja”, s osme­hom pri­ča Gor­da­na Ke­lić.

U ar­hi­vu na saj­tu ne po­hra­nju­ju sve snim­ke ko­je do­ne­su, već sa­mo pro­bra­ne, ko­ji­ma su naj­za­do­volj­ni­ji. Se­lek­ci­ju i di­gi­ta­li­za­ci­ju olak­ša­va to što su po­je­di­ni čla­no­vi te­ren­ske eki­pe „Srp­skog bla­ga” po stru­ci pro­gra­me­ri i elek­tro­in­že­nje­ri, za­du­že­ni za po­sta­vlja­nje ar­hi­ve na sajt.

Za 11 go­di­na u „Srp­skom bla­gu”, Gor­da­na je ob­i­šla Peć, De­ča­ne, Ve­li­ku Ho­ču, Stu­de­ni­cu, Li­pljan... Pro­šle go­di­ne su sni­ma­li cr­kvu po­sve­će­nu Bla­go­ve­šte­nju u se­lu Ka­ran kod Uži­ca, po­zna­tu kao Be­la Cr­kva Ka­ran­ska. Ne­ke lo­ka­ci­je su obi­la­zi­li u vi­še na­vra­ta ka­ko bi ima­li naj­ak­tu­el­ni­je snim­ke jer, ka­ko na­po­mi­nje Gor­da­na, do­ku­men­to­va­nje na­sle­đa je pr­vi ko­rak ka nje­go­voj za­šti­ti pa je va­žno da se sta­nje spo­me­ni­ka kul­tu­re re­dov­no pra­ti.

„Osim to­ga, ka­ko teh­no­lo­gi­ja na­pre­du­je, mi po­sta­je­mo ne­za­do­volj­ni snim­ci­ma ko­je smo na­či­ni­li pa od­la­zi­mo da na­pra­vi­mo no­ve”, do­da­je ona. 

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Pera Peric
Manastire kao materijalne spomenike naše duhovnosti i umetnosti treba čuvati i negovati. Ali to ne znači da ne treba stvarati za budućnost. Fakulteti Beogradskog univerziteta rade u katastrofalnim uslovima, u podrumima, potkrovljima i verandama. Bez kampusa, koji je preduslov za postojanje savremenih univerziteta.
Sasa Trajkovic
Iako je to sveta dužnos svih nas, veliko hvala na entuzijazmu i primeru patriotizma kako se voli i čuva svoja zemlja i neguje njena tradicija.
Горан
Свака им част и велико, искрено ХВАЛА!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.