Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Jedino „Sloboda” preživela

Od ukup­no 20 fa­brič­kih i rad­nič­kih gla­si­la iz do­ba sa­mo­u­prav­nog so­ci­ja­li­zma u Čač­ku, da­nas iz­la­zi sa­mo list fa­bri­ke mu­ni­ci­je
Jedino „Sloboda” preživela
На­слов­на стра­на нај­но­ви­јег бро­ја „Сло­бо­де” из фе­бру­а­ра ове го­ди­не (Фото Г. Оташевић)

Ča­čak – Za­vi­čaj­no ode­lje­nje i Cen­tar za di­gi­ta­li­za­ci­ju Grad­ske bi­bli­o­te­ke „Vla­di­slav Pet­ko­vić Dis” u Čač­ku po­sve­ti­li su se sa­ku­plja­nju i ob­ra­di fa­brič­ke štam­pe u ovom gra­du, pa je do­sad u elek­tron­sku for­mu pre­ve­de­no 12.430 stra­na iz 1.392 bro­ja rad­nič­kih no­vi­na. U dve pro­te­kle go­di­ne rad­ni­ci su na po­klon do­ne­li 150 bro­je­va raz­li­či­tih li­sto­va, ve­ro­vat­no s uz­da­hom se­ća­ju­ći se svo­jih pra­va u vre­me­nu kad su bi­li štam­pa­ni, a dru­gi su sa­mo po­zaj­mi­li na di­gi­ta­li­za­ci­ju svo­je, ta­ko­đe, broj­ne pri­mer­ke i na­sta­vi­li da ih ču­va­ju.

Reč je o vre­me­nu ko­je će na­vek osta­ti u pam­će­nju ta­da ži­ve­ćih, ma­da su po­to­nja isto­ri­ja i po­li­ti­ča­ri po­ku­ša­li, s ve­li­kim uspe­hom, da sa­mo­u­prav­ni so­ci­ja­li­zam pro­gla­se za ba­ba­ro­gu.

– Pr­vi rad­nič­ki li­sto­vi po­ja­vi­li su se u Čač­ku po­čet­kom še­zde­se­tih jer se sa­mo­u­pra­vlja­nje ni­je da­lo za­mi­sli­ti bez pu­ne oba­ve­šte­no­sti rad­nih lju­di ka­ko bi ona do­pri­ne­la bo­ljem od­lu­či­va­nju i na­pret­ku ko­lek­ti­va.

Rad­nič­ka štam­pa pro­cve­ta­la je po­sle do­no­še­nja Usta­va 1974. i Za­ko­na o udru­že­nom ra­du 1976, uga­si­la 1990. ras­pa­dom sa­mo­u­prav­ne so­ci­ja­li­stič­ke Ju­go­sla­vi­je, a da­nas je sve­do­čan­stvo o vre­me­nu i kul­tu­ri, isto­rij­skom i pri­vred­nom raz­vo­ju gra­da i va­žan iz­vor is­tra­ži­va­či­ma – ka­že za „Po­li­ti­ku” Ta­ma­ra Jan­ko­vić iz Za­vi­čaj­nog ode­lje­nja GB DIS. 

Ka­ko je to do­ba iz­gle­da­lo u na­šem, no­vi­nar­skom ži­vo­tu?

Pr­vi­na pri­pa­da li­stu GP „Hi­dro­grad­nja”, ko­ji se s pre­ki­di­ma (1961–1991) po­ja­vio u 183 bro­ja. Sle­di ča­so­pis „Že­le­zni­čar” (1961–1963) s tek 12 bro­je­va, pa je­dan od broj­nih in­for­ma­to­ra i sa­mo­stal­nih no­vi­na pred­u­ze­ća CER s bro­jem ma­nje (1961–1962). Dve go­di­ne (1972–1974) CER je u 45 bro­je­va iza­šao u za­jed­nič­kom iz­da­nju s ča­čan­skom „Slo­bo­dom” i „Stan­dar­dom” iz Bo­san­ske Gra­di­ške.

Pr­vo gla­si­lo Fa­bri­ke re­znog ala­ta bio je in­for­ma­tor u če­ti­ri bro­ja (1961–1962), za­tim su se po­ja­vi­le Fa­brič­ke no­vi­ne (1975–1990) u 173 bro­ja, do­no­se­ći u pr­vom: „Sle­de­ći par­tij­ske do­ku­men­te Sed­mog kon­gre­sa SKS i De­se­tog kon­gre­sa SKJ, ustav­na na­če­la o jav­no­sti ra­da i neo­tu­đi­vog pra­va rad­nog čo­ve­ka da bu­de bla­go­vre­me­no, tač­no i pot­pu­no in­for­mi­san, pred va­ma se da­nas po­ja­vlju­je pr­vi broj in­for­ma­tiv­nog li­sta na­šeg ko­lek­ti­va.”

„Slo­bo­da” je pr­vi put po­de­lje­na rad­ni­ci­ma 1963. i ne­ki dan je osva­nuo 567 broj, je­di­nog fa­brič­kog gla­si­la u Čač­ku ko­je je iz­la­zi­lo i u so­ci­ja­li­zmu i u ka­pi­ta­li­zmu. Do­du­še, s pre­ki­dom od dve go­di­ne (1999–2001) jer je NA­TO avi­ja­ci­ja uni­šti­la 85 od­sto fa­bri­ke, ko­ju su vred­ni rad­ni­ci ob­no­vi­li za da­na­šnji po­nos. „Slo­bo­da” je sa­da je­di­ni fa­brič­ki i rad­nič­ki list u gra­du s ti­ra­žom 2.500, dok je osam­de­se­tih bio i 7.000 pri­me­ra­ka.

 

„Pr­vi maj” od 140 mi­li­o­na di­na­ra

Ča­čak – Ste­čaj­ni uprav­nik He­mij­ske in­du­stri­je „Pr­vi maj” u Čač­ku za­ka­zao je pro­da­ju fa­bri­ke kao prav­nog li­ca, pu­tem jav­nog nad­me­ta­nja. Po­čet­na ce­na bi­će 140 mi­li­o­na di­na­ra, de­po­zit za uče­šće 64,2 mi­li­o­na, a imo­vi­na ob­u­hva­ta 28 po­go­na za pro­iz­vod­nju sti­ro­po­ra, bo­ja, fa­sa­da, pra­ška­stih ma­te­ri­ja, lep­ko­va i dru­gih he­mij­skih ma­te­ri­ja­la za gra­đe­vi­nar­stvo, skla­di­šta, su­ša­ru, ku­lu za vo­du, uprav­nu zgra­du i dru­ge objek­te. Pred­vi­đe­no je da se nad­me­ta­nje odr­ži 4. ma­ja u fa­bri­ci. G. O. 

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.