Nemačka politika „otvorenog prozora”
Pošto se napad SAD, Velike Britanije i Francuske na Siriju završio, a ruski predsednik Vladimir Putin najavio da bi novi raketni udari izazvali opšti haos – ponovo se trebalo vratiti u „normalne” okolnosti. SAD su se diplomatski povukle, pa je najava ambasadorke u UN Niki Hejli o hitnom uvođenju novih sankcija Rusiji u Vašingtonu ocenjena kao „istrčavanje”.
U međuvremenu je „Vašington post” pisao da je Tramp bio jako ljut i da je „mnogo, veoma mnogo psovao” kada se ispostavilo da su njegovi evropski partneri na poziv da odgovore istom merom proterali najviše po četvoricu diplomatskih službenika kao odgovor na optužbe, koje je inicirala Velika Britanija, da je Rusija odgovorna za trovanje bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke. Prema izvoru na koji se pozvao vašingtonski dnevnik Tramp je, povodom proterivanja 60 Rusa iz diplomatskih misija u SAD, navodno rekao: „Da ste mi rekli da će Francuska i Nemačka proterati samo po četvoro, i ja bih proterao toliko.”
A Nemačka je odlučila da pokuša da obezbedi posredničku ulogu sa Moskvom povodom rešavanja situacije u Siriji.
Ova odluka se, bez obzira na to da li može da donese rešenje, u ovom trenutku čini spasonosnom po samu Evropsku uniju, ali i Nemačku. Jer i u jednoj i u drugoj ne samo da ne postoji konsenzus o tome kako se treba odnositi prema Rusiji i koliko daleko bi trebalo ići nego su mišljenja sasvim suprotstavljena.
Zbog bliskih političko-ekonomskih veza sa Rusijom Nemačka je izbegla da učestvuje u poslednjem, ograničenom, ratnom pohodu na Siriju, ali je podržala raketne udare zbog toga što su, navodno, snage sirijskog predsednika Bašara el Asada upotrebile hemijsko oružje. Kancelarka Angela Merkel je delimično i zbog tog „držanja po strani” zaoštrila retoriku, ali je jasno da Berlin želi da izbegne dalju izolaciju Rusije.
Nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas je u utorak najavio da bi uloga Nemačke u mirovnom procesu u Siriji morala da bude takva da obezbedi kanale komunikacije sa Rusijom. Nemačka inicijativa je usledila uoči najavljenog susreta ministara spoljnih poslova u Torontu kome ruski predstavnik neće prisustvovati.
Nemački šef spoljne politike je rekao da je ovo trenutak u kome bi mogao da se pokrene politički dijalog i da je Nemačka država koja bi mogla da drži otvoren taj prozor ka Rusiji. Mas je, međutim prošle nedelje, dok je još bila „na snazi” američka najava uvođenja novih sankcija Rusiji rekao da bi Nemačka morala da nastavi sa političkim pritiskom na Rusiju i da ga pojača kako bi se uticalo na ruski veto koji štiti Asada u SB UN.
Analitičari su odmah primetili da je ton nemačke spoljne politike značajno oštriji od stava koji su zastupali prethodnici na mestu šefa spoljne politike: Zigmar Gabrijel i sadašnji predsednik Frank Valter Štajnmajer.
Ova dvojica nemačkih diplomata su podržavali stav prema sankcijama EU Rusiji povodom Ukrajine, ali su smatrali da su one samo sredstvo da se Moskva prisili da razgovara. Pri tome su posebno isticali činjenicu da je Nemačka ekonomski na velikom gubitku.
Sada je i nemački predsednik ukazao na opasno „galopirajuće otuđivanje Zapada i Rusije” i pozvao obe strane na dijalog, apelujući na novu nemačku vladu da istraje u svojim diplomatskim naporima.
„Sasvim nezavisno od ruskog predsednika Putina, ne smemo celu zemlju i njene građane proglasiti neprijateljima”, izjavio je Štajnmajer za „Bild” i dodao da je to „protiv naše istorije i da je u igri mnogo toga”.
U Ministarstvu spoljnih poslova, sudeći prema stavu portparolke koji je iznela u ponedeljak, i dalje smatraju da Asadova vlada mora da bude zamenjena na kraju mirovnog procesa, ali priznaju realnost da to „ne može da se dogodi u kratkom roku”.
Ostajući pri stavu da Rusija kao saveznica sirijske vlade snosi odgovornost za navodni napad hemijskim oružjem u Istočnog Guti, kancelarka je već u utorak razgovarala sa Putinom. Naglašen je upravo stav da politički proces mora da bude u središtu napora kako bi se okončao višegodišnji sukob.
Njena poseta Beloj kući 27. aprila će biti prilika da u razgovoru sa Trampom vidi da li su posredničke sposobnosti Nemačke ubedljive i potrebne.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


