Džihad preti na Crvenom moru
Bliskoistočni ratni amfiteatar proširio se sredinom aprila sa sirijskih obala Mediterana u neposrednu blizinu Bab el Mandeba, južnog prilaza Crvenom moru, kuda godišnje na pravcu istok–zapad putuje oko 30.000 civilnih brodova i tankera.
Naime, u trenutku zaoštravanja odnosa dela Zapada i Rusije oko navodnih hemijskih napada u Siriji, jemenski pobunjenici iz okoline luke Hodeida ispalili su (11. aprila) najmanje četiri rakete dugog dometa put Saudijske Arabije.
Tri rakete – zvanično nepoznatog porekla – preletele su 800 kilometara i pale usred Rijada, nedaleko od saudijskog ministarstva odbrane. Četvrta raketa proiranskih pobunjenika bila je usmerena na saudijsko postrojenje za preradu 400.000 barela nafte u pograničnoj provinciji Džizan, nedaleko od Meke. Po rečima predstavnika „Aramka”, najjače državne petrokompanije na svetu, raketa jemenskih pobunjenika potpuno je ovog puta promašila cilj.
U poslednjih pet meseci Huti su inače, iz jemenskih gudura na severozapadu zemlje, četiri puta raketama gađali Rijad. Istovremeno, Huti su iz luke Hodeida koju drže pod kontrolom od početka godine raketama gađali (i promašili) najmanje jedan američki ratni brod i jedan saudijski tanker, dok su u četvrtak gađali međunarodni aerodrom u Džizanu.
Najnoviji višestruki raketni napadi na Saudijsku Arabiju Huti su obrazložili činjenicom da su protivnici dan ranije oborili tri pomorska drona pobunjenika, gađajući istovremeno civilne ciljeve na periferiji Hodeide, inače četvrtog po veličini grada u Jemenu. U međuvremenu, trogodišnji oružani sukob dva islamska tabora u Jemenu izrodio je „najveću humanitarnu krizu na svetu”, ocenjuju UN.
Od 28 miliona stanovnika Jemena, 22 miliona danas životno zavisi od strane pomoći u hrani i lekovima, dva miliona dece ne ide u školu, kolera uveliko hara, međunarodni aerodrom u Sani zatvoren je za civilni i sanitetski saobraćaj, dok protivnici, da bi zaustavili rivale u borbi za kontrolu zemlje na strateškom prilazu Crvenom moru, truju retke preostale rezervoare vode... U vazdušnim i kopnenim dejstvima saudijske koalicije u Jemenu na vojne ali i civilne ciljeve poginulo je u međuvremenu preko 10.000 civila, dok je najmanje 40.000 ranjeno, upozoravaju međunarodne humanitarne organizacije.
Svet obuzet sukobima na islamskom Levantu ne haje baš mnogo za ratnu i humanitarnu dramu u Jemenu. Osim svetskog tržišta nafte i pomoraca.
Naime, sukob koalicije osam arapskih država, s proiranskim pobunjenicima u Jemenu, bitno je različit od svih drugih ratnih čarki na Bliskom istoku po svojim mogućim globalnim pomorskim posledicama, na koje prvo reaguje trgovina naftom.
Nesigurne u razvoj događaja ne samo u Siriji već i oko Hodeide i Bab el Mandeba, svetske petroberze 11. aprila podigle su cenu barela na čak 73,09 američkih dolara, preneo je londonski „Fajnenšel tajms”. Geopolitička strepnja berzi povodom Jemena svodi se u ovom trenutku uglavnom na dve zagonetke.
Ako Huti imaju rakete dometa 800 kilometara, da li se može ostvariti bojazan koju je 2015. saudijski kralj poverio ondašnjem američkom državnom sekretaru Džonu Keriju – naime da se Huti spremaju da gađaju Meku? Islamsko svetilište pod zaštitom sunitskog dvora u Rijadu udaljeno je inače od granice sa Jemenom tek 350 kilometara. Drugo, da li bi koalicija predvođena Saudijskom Arabijom uz vojnopomorsku podršku SAD mogla uskoro da krene u osvajanje luke Hodeida, inače glavne tačke za prihvat međunarodne pomoći Jemenu?
Slutnja da bi saudijska koalicija mogla napasti proiranske branioce Hodeide postoji od ranije. Genadij Gatilov, pomoćnik šefa ruske diplomatije, upozorio je lane na „ozbiljne glasine o napadu na Hodeidu i potonji udar na glavni grad Sanu, pod kontrolom Hutija”. To je nešto što „nećemo moći da dozvolimo”, poručio je Gatilov na jednoj konferenciji UN.
Posle aprilskog napada na Rijad balističke namere jemenskih Huta bile su nedavno tema za večerom francuskog predsednika Emanuela Makrona i saudijskog princa prestolonaslednika Muhameda bin Salmana u Jelisejskoj palati. Francuska „neće tolerisati raketne aktivnosti koje prete Saudijskoj Arabiji”, poručio je Makron dodajući ipak da će Pariz „poštovati međunarodne i humanitarne zakone u Jemenu”, izvestile su agencije.
Neometana iz spoljnog sveta, dva rivalska islamska tabora ovih dana ne prestaju s međusobnim obaranjem dronova strane proizvodnje duž desne obale Crvenog mora, severno od Bab el Mandeba, i optužbama na račun navodnih spoljnih pomagača. Po izvorima u Rijadu, iranska ambasada u Sani pretvorena je u vojni štab za pomoć Hutima. Iz Teherana istovremeno poručuju da je američko-britanska prodaja oružja Rijadu direktan akt savezništva u neravnopravnom obračunu u Jemenu.
Na scenu su ovih dana ponovo stupile UN.
Najpre je Antonio Guteres, generalni sekretar UN, zahvalio 17. aprila u Rijadu saudijskom kralju Salmanu na „humanitarnom doprinosu u svetu i izdašnom finansiranju humanitarne pomoći u Jemenu”. Guteres je takođe pohvalio Rijad zbog „ključne uloge u borbi UN protiv terorizma” i najnovijeg novčanog priloga Svetskoj organizaciji od 100 miliona dolara.
Dan kasnije, Martin Grifit, novi izaslanik UN za Jemen, najavio je da će ponuditi „novi okvir za mirovne pregovore u sledeća dva meseca”. Istovremeno, Grifit je pobrojao prepreke. Šanse za mir u Jemenu osetno se smanjuju – „pojačana balistička dejstva prema Saudijskoj Arabiji, intenzivne vojne operacije na severozapadu Jemena i sve učestalije bombardovanje Sane i drugih gradova sa velikim žrtvama”, nabrojao je Grifit.
Američka, kineska, francuska, saudijska, iranska, ruska... i druge vojne osmatračnice na Indijskom okeanu – od Džibutija do Sokotre, Sejšela, Maldiva i Dijego Garsije – ovog proleća uveliko izoštravaju pogled na Hodeidu.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


