Dijalog u krizi, Brisel u tišini
Kad već Ramuš Haradinaj javno priznaje da Kosovo nema spoljnu politiku i da „pripada klubu koji vodi Amerika”, treba li rezolutnu odluku Avnija Arifija o prekidanju dijaloga sa Beogradom posmatrati kao autonoman potez šefa pregovaračkog tima Prištine, inače bliskog kosovskom premijeru? Potpredsednik Vlade Srbije Nebojša Stefanović, recimo, siguran je da Priština ne deluje samostalno, nego uz, kako kaže, prećutnu saglasnost zapadnih partnera. Ako je cilj Prištine da na vrlo neozbiljan i neodgovoran način blokira pregovore u Briselu i da nikada ne dođe do formiranja Zajednice srpskih opština, to treba da kažu ne prištinski funkcioneri nego njihovi mentori koji ih najsnažnije podržavaju u njihovim naporima za takozvano nezavisno Kosovo, izjavio je juče Stefanović. U Briselu, gde je 7. i 8. juna trebalo da se nastave razgovori na tehničkom nivou, još se ne oglašavaju povodom najnovijeg zastoja u pregovorima.
„Politika” juče u kabinetu visoke predstavnice EU Federike Mogerini nije dobila odgovor ni na pitanje o Arifijevom stavu da je posrednički tim EU „desna ruka srpske delegacije” i da služi samo srpskim interesima. Ovakva vrsta kritike iz Prištine na račun briselske administracije do sada se nije mogla čuti, iako je bilo povremenih varnica među njima. Zamerke Prištine su se, naime, najčešće odnosile na nerazumevanje Brisela za položaj građana Kosova – zbog stalnog odlaganja vizne liberalizacije. U poslednje vreme i na neefikasnost dijaloga Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom Evropske unije, uz ocenu da je neophodno i Vašingtonu dati posredničku ulogu u ovom procesu.
Prvi susret Haradinaja u svojstvu premijera sa Mogerinijevom, novembra prošle godine, bio je prilično buran, upravo zbog tog pitanja. Mogerinijeva je, prema nezvaničnim navodima, lično shvatila Haradinajevo insistiranje na intenzivnijem uključivanju SAD u briselski proces i, navodno, prilično se naljutila.
I kosovski predsednik Hašim Tači je imao svoj front prema međunarodnoj zajednici, čiji je važan segment EU. Praktično cele prošle godine on je „ratovao” s njima zbog osnivanja Specijalnog suda za ratne zločine, a pred kraj 2017. optužio ih je da nisu održali reč. Za osnivanje tog suda, kome su se godinama opirali, trebalo je, naime, prema Tačijevim rečima, da dobiju viznu liberalizaciju, nova priznanja nezavisnosti Kosova i olakšavanje ulaska u određene međunarodne institucije (Savet Evrope, Unesko, Interpol...).
Od početka ove godine, konkretnije od ubistva Olivera Ivanovića, dinamika briselskog procesa se menja, a uslov koji je sada postavila Priština za nastavak dijaloga – sprovođenje dogovora o energetici, za koji Beograd tvrdi da uopšte i ne postoji – trenutno deluje kao dobar izgovor da se razgovori obustave na duže vreme. Možda dok ne uskoče u igru novi igrači, dok se ne promeni format pregovora, dok se ne uključe novi pregovarači? U svakom slučaju, Arifi pokušava da nametne novu tačku sporenja, moguće i da bi „pokrio”onu prethodnu, veliku – ZSO. Podsećanja radi, Beograd je pristao na dodatni rok od četiri meseca da Upravljački tim izradi nacrt statuta ZSO – a on ističe u avgustu.
Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić rekao je juče za Tanjug da je odbijanje dijaloga opasno i neodgovorno, baš kao i negiranje preuzetih obaveza i obmanjivanje javnosti o njihovoj sadržini. „Glavni pregovarač Prištine izgovara neverovatne reči na koje niko ne reaguje, a morali bi mnogi. On otvoreno i javno govori da Priština nema nikakvu nameru da sprovodi obaveze koje je preuzela i time dokazuje da vlasti u Prištini misle da im je apsolutno sve dozvoljeno”, rekao je Đurić.
Avni Arifi nastavio je juče za prištinske medije da objašnjava svoju poziciju, prebacujući lopticu u dvorište Beograda. Tvrdi da su izjave srpskih zvaničnika uvek u suprotnosti sa, kako je rekao, duhom i karakterom dijaloga. „Kosovo ostaje posvećeno ispunjavanju svih međunarodnih obaveza, ali istovremeno tražimo bez izuzetka ispunjavanje svih obaveza drugih. Vremenski period jednostranog sprovođenja sporazuma je istekao”, naveo je Arifi, dok je u drugoj izjavi kazao da Srbija treba da pokaže „visoku ozbiljnost i da sprovede sporazume potpisane u Briselu, a ne da se bavi glasinama”. „Nismo ništa ni odbili osim ’prebiranje po trešnjama’. U ovom dijalogu ne možeš da izabereš šta želiš da sprovedeš, već da sprovedeš postignute sporazume”, rekao je Arifi.
Na to je zamenik direktora Kancelarije za KiM Dušan Kozarev odgovorio da Arifi iz dana u dan provokativnim izjavama sahranjuje dijalog Beograda i Prištine i da je poslednji trenutak da EU, kao posrednik u dijalogu, stane na put takvoj bahatosti i samovolji. „Ne može se nespremnost Prištine da sprovede svoje obaveze po pitanju uspostavljanja ZSO pravdati ni lažima, ni pastoralnim metaforama o navodnoj želji Srbije da ’prebira po trešnjama’”, naveo je Kozarev i dodao, koristeći se „folklornim umotvorinama Arifija”, da Srbija „ne prebira po trešnjama, već neće da dozvoli da joj manipulatori podmeću crvljive trešnje”.
Ambasada: SAD nisu podnele nikakav predlog
SAD podržavaju dijalog Beograda i Prištine i sa liderima Srbije, Kosova, kao i sa zvaničnicima EU razmatraju različite ideje, ali nisu podnele nikakav predlog za pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa. To je juče rečeno za agenciju Beta u ambasadi SAD u Beogradu, na pitanje da li postoji neki američki predlog u bilo kojoj formi koji je u vezi sa dijalogom o Kosovu.
Kocijančičeva: Mogerini redovno izveštava članice EU o dijalogu
Brisel – Visoka predstavnica EU redovno lično izveštava države članice EU o dijalogu Beograd–Priština na zasedanjima Saveta ministara unije, a njen tim obaveštenja o toku dijaloga daje predstavnicima članica EU i u okviru raznih radnih grupa Saveta EU. To je za agenciju Beta rekla Maja Kocijančič, portparolka Federike Mogerini, povodom navoda medija da više zemalja članica EU traži da budu neposredno uključene u dijalog Beograd–Priština zbog toga što su nezadovoljne manjkom informacija posebno oko izrade pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Kocijančičeva je naglasila da Evropska služba za spoljne poslove (EEAS), čija je šefica Federika Mogerini, ne komentariše pisanje medija. U izvorima EEAS nisu želeli da odgovore da li imaju potvrdu da su SAD uputile predlog s četiri ključna načela za pravno obavezujući sporazum Beograd–Priština.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


