Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Značaj Beogradskog kongresa 2018.

Šesnaesti međunarodni kongres slavista u Beogradu objedinio je niz najvažnijih državnih institucija, društvenih ustanova i naučnih organizacija
Značaj Beogradskog kongresa 2018.
Истанбул (Фотодокументација Политике)
Париз (Фотодокументација Политике)

Plenarni referenti na Beogradskom kongresu su: KAЙPERT Gelьmut (Germaniя), „Tezis Pražskogo lingvističeskogo kružka o cerkovnoslavяnskom яzыke (1929) i ego sudьba v slavistike“; NIKOLOVA Svetlina (Bъlgariя), „Sъvremennite Kirilo-Metodievi izsledvaniя v Evropa – posoki, rezultati, perspektivi“; BARTMIŃSKI Jerzy (Polska), „Język w kontekście kultury“; MILOŠEVIĆ ĐORĐEVIĆ Nada (Srbija), „Srpska narodna književnost u svetlosti Vukovog Rječnika“; PIPER Predrag (Srbija), „O srpskoj lingvističkoj slavistici druge polovine XX veka“.

Na zasedanju Međunarodnog komiteta slavista u Pragu 2015. godine usvojene su i specijalne teme kongresa: Dvesta godina  Srpskog rječnika Vuka Stefanovića Karadžića i Vukov značaj u slavistici; Aleksandar Belić u istoriji slavistike;  1918. godina i razvoj slovenskih jezika i književnosti i njihovog proučavanja.

U cilju neophodne digitalizacije slavističkih izdanja, u poslovima oko stvaranja baza podataka i izrade tekuće bibliografije načinjeni su važni pomaci. 

U skladu sa predlogom da Slovenska biblioteka u Pragu bude matična biblioteka Međunarodnog komiteta slavista, organizator je pozvao sve nacionalne komitete da redovno dostavljaju svoja izdanja Slovenskoj biblioteci. Na inicijativu predsednika Matičnog odbora za jezik i književnost Ministarstva prosvete Republike Srbije, prof. Miloša Kovačevića, tokom opsežnih petogodišnjih priprema oformljena je „Referentna lista slavističkih časopisa pri MKS-u“, na osnovu rada međunarodne komisije. Lista je objavljena na sajtu MKS-a, a pri kraju su poslovi oko njenog publikovanja i na sajtu Slovenske biblioteke u Pragu. Nazivi časopisa i njihov opis, pored ostalog, prevedeni su na engleski jezik. S obzirom na značaj koji „Referentna lista časopisa MKS-a“ ima za promovisanje slavistike i srbistike u međunarodnoj naučnoj zajednici, biće upriličeno i njeno predstavljanje na slavističkom kongresu.

Uvereni smo, i posebno to podvlačimo, da je ovo pionirski poduhvat u razvoju svetske slavistike. Deskriptivan analitički prikaz časopisa relevantnih za slavistička pitanja u celini ili u pojedinim svojim aspektima pravi je podvig. Smatramo da on ima nemerljiv značaj za razvoj slavistike i digitalne humanistike u 21. veku. Upravo ovde vidimo najznačajnije smernice razvoja slavistike u savremenim interkulturalnim okvirima. I način da se proučavanje slavistike u svetskim univerzitetskim centrima učini što vidljivijim, samim tim i relevantnijim u međunarodno propisanim okvirima usvajanja i prenošenja znanja.

Na kongresu u Beogradu predviđena je izložba slavističkih izdanja između dva kongresa u Biblioteci grada Beograda, u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom „Svetozar Marković“.

U okviru pratećih manifestacija na XVI međunarodnom kongresu slavista u Beogradu 20–27. 8. 2018. predviđena su sledeća predavanja: „Bъlgarskiяt literaturen panteon i slavяnskiяt svяt v naučnoto nasledstvo na Boris Йocov: rekonstrukciя na ideite“; Orsat Ligorio, „August Šlajher: povodom 150-godišnjice smrti“; Ilijas Evangelu, Jasmina Grković Mejdžor, „In memoriam: Antonios Emilios Tahijaos (1931–2018)“; Vanja Stanišić, „Biblioteka Srpskog seminara“; Domen Krvina, „Prezentacija slovenačkog rečničkog portala Fran“.

Za naredni kongres slavista kandidovani su Pariz i Istanbul, što je presedan, jer su do sada organizovani uvek u slovenskim zemljama

Pripremljene su izložbe: „Srpska leksikografija od Vuka do danas“, autori: Rajna Dragićević i Nenad Ivanović – Galerija nauke i tehnike SANU; Izdanja Doma ruske dijaspore „Aleksandar Solženjicin“: Slavistika u emigraciji; „Srpska književnost i Veliki rat“, autori: Olga Marjanović i Marjan Marinković.

Biće upriličeno i predstavljanje kapitalnih slavističkih izdanja u Biblioteci grada Beograda: Kapitalna paleoslavistička izdanja (Prag); „Ševčenkіvsьka enciklopedія“ (Kijev); Matica srpska i njena kapitalna izdanja; Edicija Filološkog fakulteta „Яzыk, literatura i kulьtura“; Dela Franciska Skorine; „Celokupni dela na Blaže Koneski: kritičko izdanie vo redakcija na Milan Ѓurčinov“; Izdanja Instituta za makedonski jezik „Krste Misirkov“; Izdanja Češke asocijacije slavista; A. A. Turilov, L. V. Moškova, „Katalog slavяnskih rukopiseй afonskih obiteleй”, red. A. Э. Tahiaos; Zbornici radova: „Prof. dr Slobodan Ž. Marković – čovek institucija”; „Tragom slavističkih istraživanja Bogoljuba Stankovića”.

U okviru okruglih stolova o specijalnim temama kongresa biće predstavljena izdanja: „A. Belić – srpski lingvista veka”, 1–3 – Svečana sala SANU; Vuk Stefanović Karadžić, „Srpsko usmeno narodno blago“ u prevodima na nemački, ruski, engleski i francuski jezik – Svečana sala Vukove zadužbine. U okviru okruglog stola „1918. godina i razvoj slovenskih jezika i književnosti“ biće upriličena izložba izdanja IK „Prometej“ o Velikom ratu.

I na kraju, još jedna novina. Za organizaciju narednog, XVII međunarodnog kongresa slavista, do ovog časa, istaknute su dve zvanične kandidature: Pariz i Istanbul. U pitanju je presedan u odnosu na sve dosad održane kongrese počev od Praga 1929, koji su uvek organizovani u slovenskim zemljama. Statut MKS ovo pravilo, međutim, nigde izričito ne propisuje.

Ovde bih podsetio na sud Aleksandra Belića, srpskog lingviste veka, o značaju razvoja slavistike u neslovenskim zemljama, izrečen u Izveštaju sa Beogradskog sastanka 1955. godine:

„Ona (njihova slavistika) nam pokazuje, šta je osobito korisno, kako se pravac naučnih ispitivanja tih zemalja, kako se duh i talenat njihovih pretstavnika, ukoliko se oni bave slavistikom, ogledaju u njihovim delima. Setimo se samo Leskiena, Sieversa, O. Brocha, A. Meillet-a i toliko drugih koji su učinili dragocenih usluga slovenskoj nauci!”

 XVI međunarodni kongres slavista u Beogradu objedinio je niz najvažnijih državnih institucija, društvenih ustanova i naučnih organizacija. Organizatori su Međunarodni komitet slavista i Savez slavističkih društava Srbije, suorganizatori Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, kao domaćin kongresa, i Srpska akademija nauka i umetnosti. Kongres se održava pod visokim pokroviteljstvom predsednika Republike Srbije i Grada Beograda. To je dobar putokaz za budućnost i valjan garant da će Beogradski svetski slavistički kongres u avgustu 2018. biti uspešno realizovan.

*Predsednik Međunarodnog komiteta slavist

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Драгољуб Збиљић
ПОСТАВИТИ СРПСКИ ПРОБЛЕМ. Поново предлажем српским славистима да на овом важном конгресу поставе званично питање: Могу ли Срби да спасу ових преосталих десетак процената српске азбуке у језику Срба задржавајући одредбу свог Правописа српскога језика, који једини у Европи има нормативно двоазбучје, и то у ситуацији када више не постоји српскохрватски језик и обједињено нормирање истојезичких народа на Балкану и када је туђе писмо Србима (хрватска гајица) већ наметнуто смишљено после 1954. године као превише видно већинско у јавности политичким и насилним средствима и када се то наставља задржавање навика на туђе писмо на рачун српског писма које, сасвим очигледно, све више нестаје. И питати на Конгресу слависта зашто нигде у њиховим језицима нису увели двописмо. Одговор на то питање ваљда би помогао српским лингвистима у Матици српској, у САНУ-овом Институту за српски језик и Одбору за стандардизацију српског језика коначно у нормирању из "српскохрватског језика" врате у српски језик.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.