Četvrtak, 09.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Otkupljeno 15.700 tona pšenice

Cena ove žitarice na svetskim berzama raste, što ide na ruku izvozu iz Srbije, bez obzira na nešto niži kvalitet zrna zbog čestih kiša
Otkupljeno 15.700 tona pšenice
(Фото Петар Павловић)

 Žetva pšenice koja je ove godine u Srbiji trajala 40 dana, najduže u istoriji, završena je, a u Udruženju žita Srbije procenjuju rod na 3,3 miliona tona, ali i navode da je kvalitet zrna različit u zavisnosti od količine padavina tokom žetve.

Predsednik udruženja Vukosav Savković rekao je za Tanjug da je za domaće potrebe dovoljno 1,5 miliona tona, a da će sve količine iznad toga biti namenjene izvozu za koji kaže da ide očekivanim tempom. „U julu smo izvezli oko 200.000 tona pšenice, a u avgustu očekujemo izvoz do 250.000 tona”, rekao je Savković i dodao da je za prodavce dobro što cena pšenice u svetu raste.

Prema podacima Udruženja žita Srbije, pod pšenicom je ove godine zasejano 675.000 hektara, a Savković navodi da je procenjeni rod oko pet tona po hektaru.

Upitan o kvalitetu zrna, odgovara da je kvalitet različit u zavisnosti od količine kiše koja je pala tokom žetve. Prvi deo žetve je bio bez padavina, pa je, kako kaže, 40 odsto požnjevenog zrna u tom periodu izuzetnog kvaliteta, ali je preostalih 60 odsto različitog kvaliteta u zavisnosti od stepena oštećenja zrna usled kiše i poplava. „To ne znači da je 60 odsto pšenice lošijeg kvaliteta nego da pšenica nije prošla bez posledica usled velike količine padavina”, objašnjava Savković, koji kao ozbiljne probleme navodi pad hektolitarske mase i pojavu proklijalih zrna.

Da je, bez obzira na početne ambiciozne planove, veliki problem kvalitet ovogodišnjeg roda pšenice koji je niži zbog ogromne količine padavina tokom žetve upozoravaju i u Direkciji za robne rezerve, koja ove godine planira otkup 28.000 tona merkantilne pšenice.

V.d. direktora Direkcije za robne rezerve Zorica Anđelković je za Tanjug rekla da je do sada otkupljeno 15.700 tona, po ceni od 18 dinara sa PDV-om za kilogram. „Velike količine pšenice smo odbili zbog neodgovarajućeg kvaliteta. Za robne rezerve otkupljujemo pšenicu u određenom standardu”, objasnila je Anđelkovićeva i dodala da je veći deo pšenice u kategoriji stočne, ali i da će cena dobrog zrna ići na više.

U Produktnoj berzi Novi Sad kažu da cena pšenice na svetskim berzama raste, što ide na ruku izvozu te žitarice iz Srbije, bez obzira na nešto niži kvalitet zrna zbog čestih kiša.

Direktor Produktne berze u Novom Sadu Miloš Janjić je za Tanjug rekao da je trenutno pšenica najatraktivnija roba za trgovanje, čija cena beleži rast.

Naveo je da se izvozna cena pšenice na berzama kreće od 160 do 164 evra po toni.

Inače, cena pšenice na Produktnoj berzi u Novom Sadu je 18 dinara po kilogramu, bez PDV, a Janjić podseća da je u žetvi bila 16,5 dinara.

Objasnio je da aktuelna situacija ide na ruku izvozu pšenice iz Srbije budući da su prinosi te žitarice manji zbog suše i visokih temperatura u zapadnoj i severnoj Evropi, ali i pada proizvodnje u Rusiji i Ukrajini.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Саша
Када ће Србија уместо жита извозити производе од жита? Значи тестенине, прашкове итд? Доста је расипања сирова.
marko
Мешате бабе и жабе, то су два сектора, сектор трговине сировинама и сектор трговине финалним производима. УСА, ЕУ, Русија, такође продају сировине, чак шта више највећи су у свету, а није да нису развијени. Једноставно многе земље просто требају сировие за своје потребе, и то је то, никад неће ни купити ваашу тестенину и сл. Купују јечам, сирак, кукуруз, сами хране стоку, и неће купити ваше месо.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.