Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ogledalo Jugoslavije u Americi

Ogledalo Jugoslavije u Americi
„Слобода”, орган Српског савеза Слобода: насловна страна листа од фебруара 1929. године, број 2

Jugoslovenski listovi nastaju istom brzinom kojom i nestaju, obavestio je generalni konzul Kraljevine Jugoslavije u Njujorku, Pavle Karović, svoju centralu, u nekom svom izveštaju, u godinama pre Drugog svetskog rata.

Naravno da nije opisao današnju medijsku scenu u zemlji Srbiji, nego ono što se u iseljeničkoj jugoslovenskoj zajednici tada dešavalo u „obećanoj zemlji” Americi, ka kojoj su prvi migranti sa južnoslovenskih prostora krenuli sredinom druge decenije 19. veka (prvi se pominju još 1540, ali je o tome malo tragova).

Ovu zajednicu su uglavnom činili neobrazovani i poluobrazovani težaci, mučenici terani s ovih prostora siromaštvom, od kojih su neki brzo razumeli šta je biznis, a šta dug prema otadžbini. Saobrazivši ga merilima okruženja u kome su se našli, počeli su da izdaju dnevne, trodnevne i nedeljne novine, časopise i kalendare, razvijali su izdavaštvo što bi se danas reklo, iza koga su ostali dragoceni, istina često manjkavi, tragovi.

Ipak su i oni bili dovoljni da prilježni istraživači Predrag Krejić i Suzana Srndović prirede jednu više nego dobrodošlu izložbu pod nazivom „Jugoslovenska iseljenička periodika u Severnoj i Južnoj Americi 1914–1945”, koju je juče otvorio ministar kulture Republike Srbije Vojislav Brajović.

Urađena po svim pravilima moderne muzeološke i arhivske postavke, ova izložba u Arhivu Srbije i Crne Gore je snabdevena ne samo katalogom, nego i bibliografijom koja stručnjacima, ali i znatiželjnicima otvara jedan poseban svet, istorijat štamparskih, novinarskih i uredničkih pregnuća „preko bare”, iza kojih je u pomenutom periodu, kako su do sada istraživači utvrdili, ostalo tragova za 556 novina i časopisa.

Štampa južnoslovenskog iseljeništva na američkom kontinentu je svojevrsno ogledalo istorijskih procesa koji su trajali u napuštenim otadžbinama.

Zato ona govori o energijama koje su bile za južnoslovensko ujedinjenje, o podršci zajedničkoj državi stvorenoj 1918. godine i o etničko-verskim raskolima koji su uspostavljanje Jugoslavije pratili.

Ove novine svedoče i o neprijateljskim suprotstavljanjima Jugoslaviji, zažarenim nacionalnim i verskim trvenjima u iseljeničkoj zajednici (srpsko-hrvatskim prvenstveno), koja su na američkom kontinentu dobila i neku vrstu konkurencije kada su se u priču o Jugoslaviji i njenoj sudbini uključili i komunisti, preko svojih glasila zaogrnutih drugim odeždama.

Tokom Drugog svetskog rata, taj sukob je u medijskoj sferi, pogotovo u SAD i u Kanadi, poprimio vrlo zaoštrene forme, s podrazumevajućom, dominirajućom podelom na partizane i četnike.

Zbivanja u samoj zemlji su imala veliki uticaj na iseljeničku zajednicu, pospešivala su raskole u njoj, doprinoseći stvaranju jednog osobenog istorijata, ne samo političkog, nego i štamparskog, izdavačkog, u kome kao neka vrsta istinskog spomenika stoji „Amerikanski Srbobran”, iseljenički dnevni list mlađi od „Politike” samo dve godine (pokrenut je 1906).

Izložba u Arhivu Srbije i Crne Gore čita se vrlo slojevito, što je jasno već i iz podatka da je 1935. godine u SAD izlazilo devet „naših” dnevnih novina sa oko 61.000 pretplatnika, da je 17 nedeljnika imalo 128.000, a devet mesečnika oko 30.000 pretplatnika.

Ovaj Arhiv je, kako nam kaže direktor Miladin Milošević, sa izložbenim postavkama započeo davne 1979. godine, da bi u ovih skoro trideset godina predstavljao pravo arhivsko blago o istoriji Jugoslavije iz fondova Arhiva. Neke od tih izložbi su rađene u saradnji sa uglednim srodnim ustanovama iz inostranstva.

Samo u protekle tri godine, priređene su izložbe o Titu i Staljinu, o kralju Aleksandru Karađorđeviću i o knezu Pavlu Karađorđeviću koje su izazvale veliku pažnju javnosti, ne samo one stručne.

O tome govori i podatak da su ove postavke obišle i obilaze najveće gradove u Srbiji, a predstavljene su i u Banjaluci. Sva je prilika da će se to dogoditi i sa izložbom „Jugoslovenska iseljenička periodika u Severnoj i Južnoj Americi 1914–1945”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.