Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bardovi našeg stvaralaštva

Od večeras u galeriji RTS, a povodom 70 godina od osnivanja Fakulteta primenjenih umetnosti, biće izloženi radovi profesora koji su obeležili rad ove ustanove
Bardovi našeg stvaralaštva
Александар Томашевић, „Дело 63/48”, 1966, Музеј Цептер

Fakultet primenjenih umetnosti i naš slikar, profesor emeritus Čedomir Vasić vršnjaci su. Povrh toga, ovaj nekadašnji rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu i svojevremeno predavač na sve četiri umetničke akademije koje unutar njega postoje, porodičnim je vezama u maltene neraskidivom odnosu sa ovim fakultetom – otac Pavle Vasić, takođe poznati slikar i pedagog, vodio ga je sa sobom često na posao upravo na FPU, dok su, sticajem okolnosti, u vezi sa njim bili i drugi članovi njegove porodice. Na kraju, Vasić je i član Saveta za likovno stvaralaštvo RTS. Zbog svega pomenutog može se reći da je upravo on prava osoba koja će večeras u 19 sati u galeriji Radio televizije Srbije otvoriti izložbu „Doajeni FPU” posvećenu obeležavanju sedamdesetog rođendana te ustanove.

Pre te „obaveze”, dva dana uoči svečanosti, Vasić je pričao za naš list o kući u čiju čast se izložba dešava, njegovom poznanstvu sa mnogima od oko 95 profesora čija će dela biti pred publikom i njihovom značaju za našu umetničku istoriju.

– Pamtim taj fakultet i ljude koji su tu radili od svoje pete godine, iz doba kada sam kao dete trčkarao hodnicima, dok sam neke, potom, upoznavao kao kolege u svom zrelom dobu i predavačkom periodu, tako da je moj odnos sa mnogima od njih bio vrlo ličan – otkriva nam Vasić sa toplinom detalje koji nas uvode dalje u priču o FPU i umetnicima koji su ostavili svoj pečat, i kao profesori i kao autori.

– Fakultet je stvoren iz nasušne potrebe za kadrovima iz jedne oblasti koja se tada, u vreme osnivanja, tek razvijala na svetskom nivou. Primenjena umetnost postajala je delatnost koja ima vrlo važnu ulogu u stvaranju novih proizvoda, bilo da je reč o industrijskoj proizvodnji ili unikatnijim varijantama keramike, tekstila... To je bila vrlo prestižna, za dugo jedina ustanova na prostoru nekadašnje Jugoslavije koju je Đorđe Krekić zamislio kao novi Bauhaus. Ona je i zasnovana na idejama koje su tada bile vrlo aktuelne. Bilo je, naravno, i otpora, mnogi nisu shvatali odmah značaj ove delatnosti, mnogima je tek kroz modu postajalo jasno šta je suština delatnosti primenjene umetnosti – objašnjava naš sagovornik.

Bardovi jugoslovenske, odnosno srpske stvaralačke scene 20. veka – Vasić ih zove „našom reprezentacijom” iz toga vremena – odnegovali su generacije autora čije kreativne ideje i proizvode i danas vrednujemo i koji utiču na duhovni karakter našeg društva. Spisak imena je, zaista, impozantan.

– Pre svega je bitno reći da su to bile vrlo važne umetničke ličnosti kojima je na umu uvek bila osnovna funkcija primenjene umetnosti, a to je da oplemenjuje svaki trenutak naših života. Ivan Tabaković je svakako bio jedna od najreljefnijih osoba, i po shvatanjima i po načinu ophođenja, iza koje stoji veoma značajno delo. Tu su arhitekta Momčilo Belobrk ili Mate Zlamalik, koji se bavio plakatima, a čuvene su njegove serije poštanskih maraka koje su osvajale priznanja pedesetih godina širom sveta, potom Milenko Šerban, jedan od najvećih naših slikara i scenografa, pa Vasa Pomorišac, Mihailo Petrov. Naravno, nezaobilazni su Branko Šotra kao osnivač Akademije, pa Dušan Janković, jedna od najznačajnijih ličnosti posleratnog grafičkog dizajna, Anton Huter, čija je uloga u grafici i ilustraciji veoma značajna. Onda dolaze Krsta Andrejević, Aleksa Čelebonović, Zora Davidović, Bogdan Kršić, Miodrag Vujačić Mirski, Božidar Džmerković… Nesporno zanimljiv bio je Aleksandar Tomašević, i to ne samo u vezi sa predmetom koji je vodio, a reč je o zidnom slikarstvu, za mene je on jedno od najvažnijih imena u našoj likovnoj umetnosti uopšte – navodi Vasić.

Njihova dela, izvedena u različitim tehnikama (slike, skulpture, keramika…) u vremenskom periodu od 1928. do danas, koja će biti izložena do kraja novembra, pozajmljena su iz muzejskih institucija i iz privatnih kolekcija, što znači da će ovo biti i jedinstvena prilika da se šira publika upozna sa njima. Svedočiće, zaključuje Vasić, o autorskim dometima pomenutih poznatih predavača, čime im se odaje posebna počast.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.