Petak, 03.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Istraživači ubuduće samo na institutima

Istraživači ubuduće samo na institutima
Фото Анђелко Васиљевић

Istraživači angažovani na fakultetima strahuju da će ostati bez posla ukoliko bude usvojen predloženi Nacrt zakona o nauci i istraživanju koji je predvideo da se istraživači zapošljavaju samo u institutima, a ne i na fakultetima.

Dekan Fizičkog fakulteta profesor Ivan Belča kaže da je predlog zakona donet na brzinu i u neravnopravan položaj stavlja istraživače na fakultetima u odnosu na njihove kolege u institutima.

„Za institute je predviđeno institucionalno - stalno finansiranje, a za fakultete to nije predviđeno. To znači da istraživači na fakultetima gube posao”, rekao je Belča za Tanjug.

On je pojasnio da je zakonom predviđeno da jedan deo istraživača pređe u institute, a da drugi deo „apsorbuju” fakulteti i da istraživače prevedu u nastavnička zvanja, odnosno zaposle ih kao asistente.

Belča, međutim, podseća da nije rešeno finansiranje fakulteta i da je u visokoškolskim ustanovama ograničen broj nastavnika i saradnika.

„Na ovaj način se ograničava razvoj nauke na fakultetima”, tvrdi Belča i dodaje da je rešenje u tome da se povuče Nacrt zakona i da se ustanovi zajednička komisija sastavljena od predstavnika univerziteta i instituta, kako bi se pripreo pravi model finansiranja nauke u Srbiji.

Istraživači tvrde da bi ova mera pogodila gotovo 1.500 ljudi koji kao istraživači rade na fakultetima.

Kako stoji na sajtu Ministarstva prosvete, javna rasprava o Nacrtu zakona o nauci i istraživanjima završava se danas, a državni sekretar resornog ministarstva profesor Vladimir Popović kaže da su takvim zakonskim rešenjem pokušali da prevaziđu nagomilane probleme u nauči, te da će svaka „smislena primedba” biti prihvaćena.

Dodaje da Srbija nema višak istraživača i da žele da svi koji su do sada bili angažovani ostanu da rade.

Upitan šta će biti sa istraživačima na fakultetima, on je rekao da su oni i do sada bili angažovani na projektima, te primećuje i da bi bez ugovora o radu ostali i da nije produžen postojeći projektni ciklus.

„Želimo da istraživači na fakultetima normalno nastave da rade. Biće ponuđeno više opcija za njih. Jedna je da nastave da rade preko Fonda za nauku. Ponudićemo im poseban program i sigurnost na pet godina. Mislim da im nudimo mnogo veću sigurnost nego što su imali do sada”, rekao je Popović za Tanjug.

On podseća da Zakon o visokom obrazovanju uređuje zapošljavanje na fakultetima, a ne Zakon o nauci, te pojašnjava da je zabluda da će institucionalno finansiranje važiti bezuslovno za sve institute.

„To uopšte neće biti tako. Mi ćemo postaviti kriterijume institucionalnog finansiranja i za određeni period. Ne želimo da finansiramo institute koji nemaju uspeha na projektima Fonda za nauku”, pojasnio je Popović.

Najavljuje i mogućnost spajanja pojedinih instituta, dok će neki, kaže, da se gase, ali će se osnivati i novi, posebno u oblasti tehničkih nauka.

„Imamo prostora da se osnivaju i instituti društvenih nauka tamo gde ih nema, recimo u Novom Sadu. Sa druge strane u Nišu i Kragujevcu nemamo nikakve institute”, naveo je Popović, prenosi Tanjug.

Komentari14
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Ivan grozni
Предложени закон је добар. Универзитет се буни не због тога што би изгубили истраживаче који не учествују у настави (јер то није тачно), већ због тога што би им напокон морали дати статус какав заслужују - трајно запослење у центру или институту који је под ингеренцијом Универзитета! Данас је ситуација таква да Универзитет добија гомилу пројеката на којима су ангажовани млади истраживачи који не подлежу никоме осим шефу пројекта - читај: неком редовном професору - који их онда искориштава као своје посилне по факултету: држе наставу уместо њих (илегално!), копирају ствари, обављају бирократију, кувају кафу.... По новом закону, ако Универзитет жели да их задржи, мора и да их запосли - или у настави (где и раде већином!), или у посебном центру или институту који је под Универзитетом, а који има своју систематизацију, статут, програм рада, директора итд. То се буне професори који се боје да ће изгубити личне привилегије, а не Универзитет као целина.
Sale Vidikovac
Na normalnim univerzitetima, kako na zapadu (SAD, EU idr.) tako i na istoku (Rusija, Kina, Indija idr.), zvanje nastavnika podrazumeva i nastavni rad (30-50%) i naučni rad na nekim projektima (50-70%). Imati veliki broj ljudi koji se kao navodno samo bave nastavom (100%) a ne i bilo kakvim naučnim radom (0%) je neprihvatljivo. I to iz dva razloga. (1) To nije ekonomski održivo. (2) Ljudi koji se samo bave ponavljanjem predavanja koncipiranih pre 30-ak godina i ne objavljuju nikakve radove i ne bave se naukom, su potpuno van tokova i njihov nastavni rad brzo postaje zastareo i bezvredan. Ako želimo da nam studenti budu vrhunski obrazovani, onda nastavnici treba da budu istovremeno i kvalitetni istraživači. Zato je ova organizaciona podela na "fakultete" i "institute" kontraproduktivna i besmislena. Treba stvoriti zakonski okvir i u praksi ostvariti da svi ljudi od nauke sa instituta istovremeno i rade u nastavi, a svi nastavnici sa fakulteta se istovremeno bave i ozbiljnom naukom.
Milan Matić
Fantastični komentari! Znaći da naša deca, koja osvajaju sve svetske nagrade, kada se zaposle kod nas vrte palčeve i falsifikuju naučne radove. Nauka je podigla najuspešnije zemlje sveta a Srbiju je unazadila. Zato je kod nas najmanje ulganje u nauku da nas nauka ne bi dalje upropašćavala. Kažu, naučnike treba oterati u fabrike i na njive, da vide šta je život i rad. Sedamdesetih godina je sprovedena jedna od "pametnih" ideja da se nauka okrene privredi. U praksi to je izgledalo ovako. Fabrika, koja nema ni n od nauke, odobri finansiranje nakog primenjenog istraživanja i onda kontra-ugovorom traži da joj se pare odmah vrate nekim fiktivnim ugovorom o usluzi. Ministarstvo nauke akonto participacije privrede uplati svoju polovinu cene projekta. A bilo je i duhovitijih primera. Jadan direktor, kome smo, kao primer, plazma nitriranjem drastično poboljšali kvalitet alata, nam je rekao da mu ništa više ne treba jer će mu alat trajati večno. Pohvalio je nauku i zahvalio nam. I mi njemu.
milan matic
Na odredjeno@ Sećam se, žena Mao Ce Tunga je sprovela Kulturnu revoluciju. U Kini je zavladalo blagostanje. I kod nas je tako slično više puta procvetala nauka. Dobro je što možemo pravo iz kafića da postanemo punopravni član CERN-a. Dalje neću da komentarišem jer mi ne bi objavili.
На одређено
Milan Mati@ Нисте разумели. Научнике не треба "отерати", на одређено време, у фабрике, пољопривредне комбинате, и на село, да се тамо баве науком. Тамо треба да оду и да раде неке фабричке и пољопривредне, и сеоске послове, да би видели шта је реални живот, како се хлеб зарађује, а не живи само од буџета и такозваних пројеката, који нема ју никакву употребну вредност и не служе ничему, осим за и скупљање некаквих поена, пишући радове а ла насликани хлеб. Који, наравно, не може да се једе. И не само научнике, већ и политичаре, министре, новинаре, ове што проводе дане и ноћи по кафићима, и да даље не набрајам. Реалније би гледали н аживот, причали и радили. Та политика је у Кини дала одличне резултате.
Цицка 9:42 па у 19:33
Да ли неко може да објасни где је поскидано ковано гвожђе са осталих прозорчића од улазних врата на Академији наука и ко је то и због чега урадио . Нису ваљда академици то урадили .
Цицка 19:52
Слободно могу да кажем да смо "Политика" и ја спасили ову лепоту од врата са кованим гвожђем, како , па лепо , коментарима. Ово сада што гледате је остатак који није скинут и који је прелеп .
Нацртани хлеб не може да се једе
Нацртани хлеб не може да се једе. Многи наши истраживачи, изузетака увек има, "истражују", објављују радове, имају саопштења на конференцијама, која немају никакву употребну вредност. Распредају о неким претпоставкама, теоријским хипотезама, измишлјеним проблемима, итд, што је све по принципу причајте уста да нисте пуста. Све њих, и политичаре такође, треба отерати на извесно време, да хлеб зарађују у некој фабрици, погону, земљорадничкој задрузи или пољопривредном комбинату, на селу, да би видели шта је живот. Стварни проблеми нису оно што се замишља седећи у својим кабинетима.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.