Đerdap

Đerdapsku klisuru nazivaju samoniklom botaničkom baštom. Koliko je to područje zanimljivo za botaničare svedoči i podatak da je Josif Pančić tokom istraživanja flore Kneževine Srbije, u periodu od 1853. do 1876. godine, čak dvanaest puta posećivao Đerdap i njegovu okolinu.

Ovaj Nacionalni park nalazi se na samoj granici sa Rumunijom, a prostire se duž sto kilometara desne obale Dunava, od Golupca do Karataša kod Kladova, i obuhvata uzani, od dva do osam kilometara široki šumoviti brdsko-planinski pojas na 50 do 800 metara nadmorske visine.

(/slika2)U Nacionalnom parku postoje tri klisure - Golubačka, Gospođin vir i Kanjon Velikog i Malog kazana. Đerdap je hiljadama godina predstavljao izazov za putnike, trgovce, ratnike i mirotvorce. Ta svojevrsna vrata između dva kulturna i ekonomska sveta oduvek su bila značajno strateško mesto - i u ratu i miru. Na Đerdapu postoji veliki broj kulturno-istorijskih spomenika.

Nacionalni park obuhvata 64.000 hektara sa deset rezervata, a jedan od najlepših čine Veliki i Mali Štrbac sa Trajanovom tablom, nizvodno od Donjeg Milanovca. Kao i u ostalim rezervatima prvog stepena zaštite, koji se prostiru na ukupno četiri odsto površine Nacionalnog parka „Đerdap”, i ovde je posetiocima zabranjen ulaz. Kroz šumske staze do vrha rezervata, odakle se prostire pogled na prelepu đerdapsku stenu, sme se kročiti samo u pratnji ovlašćenog vodiča.

Dok se krećemo tom stazom pored potočića i izlazimo na vidikovac na 803 metara nadmorske visine, biolog Javnog preduzeća „Nacionalni park Đerdap”, Branka Nastasijević, priča nam o bogatstvu flore. Vegetaciji doprinose gorostasni krečnjaci Miroča i moćna klisura Dunava, kao i brojni duboki kanjoni bočnih dunavskih pritoka - Boljetinske reke i Brnjice.

- Jedna od mnogobrojnih reliktnih vrsta u Đerdapu je mečja leska. Njen najbliži srodnik je kineska leska koja raste u Aziji. Pitomi orah takođe ubrajamo u reliktne vrste. Njegova prirodna staništa su prvenstveno kanjoni i klisure Balkanskog poluostrva, Male Azije i Kavkaza, a ovde u Đerdapu ovo plemenito i staro drvo opstalo je od tercijara do danas zajedno sa drugim reliktnim vrstama, mezijskom i istočnom bukvom, klokočikom, Pančićevim maklenom - kaže Branka Nastasijević.

(/slika3)Na okomitim stranama Miroča i u kanjonima dunavskih pritoka raste jorgovan. Njegovi šibljaci ne samo da su prirodna vrednost Đerdapa i čitave severoistočne Srbije, već su i ukras. Veoma zanimljiv predstavnik ovdašnje reliktne dendroflore je koprivić, tipična mediteranska vrsta. Na Đerdapu ima čak 1100 biljnih vrsta!

Izgradnjom brane je ukroćen Dunav, izmenjen je režim njegovog proticanja, priobalje, a delimično i živi svet. Nivo vode na brani kod Sipa je povišen od 19 do 32 metra tako da su se sve stene našle pod vodom. Vrtlozi i virovi pogoduju mnogim vrstama riba, naročito somu koji dostiže težinu i više od 100 kilograma. U Dunavu su našli utočište i različiti vodozemci : daždevnjaci, mrmoljci, žabe… Zmije su jako zastupljene na tom području, posebno smuk, a treba se čuvati i poskoka i kamenjarke - otrovnice koja se prepoznaje po nizu rombičnih šara duž leđa i po roščiću na vrhu njuške.

Susreti sa sisarima su retki, osim ako ih ne potražimo u njihovim skrovištima. Noću se oko naselja mogu sresti ježevi, vodene rovčice i krtice, a od divljači jeleni, srndaći i divlje svinje o kojima rado pričaju lovci i ljubitelji prirode.

Biolog Zoran Milovanović kaže da je do sada evidentirano 180 vrsta ptica, od kojih se 120 tu i gnezdi.

- Trudimo se da obnovimo populaciju beloglavog supa, jer mu je ovde prirodna postojbina. Posebnu pažnju posvećujemo zaštiti i unapređenju retkih vrsta, kao što su suri orao, orao belorepan, orao kliktaš, sivi soko, soko lastavičar, gavran, crna roda, leštarka, sova ušara, puzavac, pupavac, zlatovrana, beli labud, mnoge vrste detlića, ptica pevačica i ptica močvarica, za koje gradimo veštačka gnezda. Proređene vrste divljači štitimo striktnom zabranom odstrela - ističe Milovanović.

Da bi sprečili njihov nestanak, stručnjaci redovno kontrolišu brojnost svih vrsta, jer se više ne mogu prepustiti samo prirodi.