Ponedeljak, 15.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
POGLEDI

Opasnosti od raspada EU

Kako se stvari razvijaju, izgleda da će EU uskoro izaći iz EU. Posle isforsiranog i nedovršenog bregzita, biće to možda novi Fra-Do egzit, izlazak Francuske i Nemačke, lokomotiva evropskih integracija. Da li je ova satirična tvrdnja preterana? Koji su argumenti za ovakvu tvrdnju? Ni u vezi sa jednim pitanjem koje opterećuje funkcionisanje EU nema jedinstva. Ili se Francuska i Nemačka izdvajaju stavovima o njihovom rešavanju.

EU je defakto „mali od palube” SAD, što, javno ili prećutno, prihvata većina članica (posebno one primljene posle raspada bipolarnog sveta). Francuska i Nemačka se toj realnosti opiru, ali ne mogu da je spreče. „Severni tok 2”, ključni element budućeg rasta nemačke privrede bazirane na jeftinom ruskom gasu, podržava i Francuska, ali se, na pritisak SAD, njemu opiru i traže zaustavljanje gradnje gasovoda, neke države EU: Danska, Poljska, baltičke zemlje i druge. Sankcije EU prema Rusiji, na pritisak SAD, nanose veliku štetu izvoznim potencijalima najrazvijenijih zemalja EU, posebno Nemačke i Francuske, ali se i dalje usvajaju. Teško postignuti nuklearni sporazum sa Iranom iz 2015, u čijem se postizanju angažovala u interesu kontinentalne bezbednosti, EU bi želela da sačuva. SAD su ga otkazale, počele gomilanje vojnih i pomorskih potencijala za eventualni ratni sukob i prete da će uvesti sankcije svakoj državi koja ima ekonomske ili druge odnose sa Iranom.

Nemačka i Francuska, na zahtev SAD da uvećaju finansijsko učešće u troškovima NATO-a (inače će ga napustiti!?), najavile su formiranje evropskih bezbednosnih snaga, što Amerika i njeni „puleni” u EU odbijaju.

Trajnije rešavanje migrantske krize ozbiljno deli EU. Francuska i Nemačka su za sistemsku i „pravičnu” raspodelu pridošlih migranata, a zemlje Višegradske grupe i neke druge odbijaju da prime migrante „kada one nisu izazvale probleme u zemljama porekla tih migranata”. Istupanje SAD iz teško postignutog Pariskog klimatskog sporazuma izaziva podele u EU, na one koje podržavaju SAD i one koje shvataju opasnost od pregrejavanja planete.

Nemačka i posebno Francuska su za zaustavljanje proširenja EU, dok se ne postigne „unutrašnja stabilizacija odnosa u EU”. Druge zemlje smatraju da je prihvatanje kandidata koji uveliko sprovode reforme po usvojenim odeljcima nužan uslov stabilizacije kontinenta.

Problem oportunizma zemalja Višegradske grupe i Poljske, po brojnim stavkama, ozbiljno opterećuje jedinstvo EU, koje Nemačka i Francuska žele da uspostave.

Doprinos EU postizanju pravno obavezujućeg sporazuma Beograda i Prištine, uz tolerisanje nesprovođenja Briselskog sporazuma, ozbiljno deli EU. Nemačka, a s njom i Francuska, Holandija i neke druge zemlje tolerišu osiono ponašanje Prištine i izbegavanje preuzetih obaveza, pritom od Srbije traže nastavak pregovora. Uvođenje taksa Prištine na robu iz Srbije i BiH (u očiglednoj američkoj režiji, slično američkim taksama Kini u toku pregovora s njom), ne izaziva oštriju reakciju EU, zbog razlika u stavovima. Mnogi od pomenutih problema dopunjuju utisak o neuspešnosti spoljnopolitičke službe EU.

Upravo počinju izbori za Evropski parlament, pa će, kao logičan nastavak, doći do smene na čelu Evropske komisije, sastava Saveta, pa čak i direktora Evropske banke. To će prodrmati strukture EU i možda promeniti odnos snaga u njoj. Predizborna sučeljavanja protiču u podvlačenju opasnosti od nacionalizma, populizma i porasta desničarskih partija, na šta upozoravaju Francuska i Nemačka. Tu se posebno apostrofira aktivnost američkog lobiste Stiva Benona, koji, okupljajući nezadovoljnike u EU, navodno želi totalno razbijanje unije i njeno dalje podređivanje SAD.

Ozbiljne razlike u stavovima Nemačke i Francuske i ostalih zemalja EU ispoljavaju se i u vezi sa situacijom u Siriji, raspletom unutrašnjih sukoba u Libiji, odnosima sa Turskom, posebno zbog otpora Francuske i Nemačke prijemu Turske u EU i dr.

Velike razlike su u pogledu buduće energetske politike unije. Posledice toga su odustajanje od „Južnog toka”, prestanka dopremanja ruskog gasa preko Ukrajine, prihvatanja novog „Turskog toka”, dopremanja azerbejdžanskog gasa u Evropu, tečnog gasa iz Amerike i ostalo.

Velike su polemike unutar EU oko nefunkcionisanja pravne države u Poljskoj, Rumuniji, Mađarskoj. Francuska i Nemačka energično zahtevaju da se iskoreni korupcija u Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i drugim zemljama, ali se bore sa korupcijom kod sebe i u drugim članicama EU.

Problemi se javljaju u vezi sa novim Makronovim zalaganjem protiv „nacionalizma” u EU, mada se ta retorika pojavljuje kao vid žigosanja sebičnosti i zapostavljanja evropskog identiteta. Kad smo kod toga, postoji podela u tretiranju katalonskog i svakog drugog pokušaja separatizma. Velike razlike su i u pogledu rešavanja kiparskog problema („bolesnika čiji je samo grčki deo primljen u EU”), pogotovu zbog sukoba sa Turskom oko novootkrivenih zaliha nafte u kiparskom primorju.

Da li je sve nabrojano dovoljna osnova za preteranu tvrdnju o opasnosti od raspada EU? Šta da očekuju kandidati za prijem u poodmaklim pregovorima (među kojima su Crna Gora i Srbija)? Šta tek oni koji čekaju odobrenje EU za početak pregovora o pridruživanju – Albanija, Severna Makedonija, Bosna i Hercegovina?

Redovni profesor univerziteta

 

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Бранислав Станојловић
Дај Боже што пре! Коме треба 4ти Рајх? Мени сигурно не пошто се родих у време Трећег. У мојој другој домовини суверени народ је гласао за ослобођење, па и поред уплитања политиканата бићемо слободни на јесен.
Decak
Evropski izbori su zavrseni. U Briselu ce biti prisutnije leve i zelene grupe. Evropska Unija nastavlja put. I pored jakih vetrova i velikih talasa, brod EVROPA plovi mirno i spokojno.
Beogradjanin Schwabenländle
Господе Боже шта све људи не пишу када је дана дугачак; стара немачка пословица.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.