Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Prosvećenje Evrope

Prosvećenje Evrope

Kada je u staračkom domu u Kačarevu 14. juna 1971. umro književnik Ljubomir Micić, ravno pedeset godina nakon što je objavio jedan od kultnih tekstova evropske avangardne umetnosti – Manifest zenitizma, zvanična srpska kulturna javnost već je davno zaboravilada je taj čovek ikadai postojao. Bilo je malo onih, poput istoričara umetnosti Irine Subotić i Zorana Markuša, koji su imali želju i priliku da ga poslednjih godina njegovog života posete u malom stanu na poslednjem spratu kuće broj 18 u ulici Prote Mateje. Tu, na egzistencijalnoj i književnoj margini prestonice, dotrajavao jeosnivačZenita, „internacionalne revije za kulturu i umetnost” koja je promovisala zenitizam,jedan od najosobenijih fenomenaevropske i svetske avangarde dvadesetih godina prošloga veka. I kada je izgledalo da će nakon skromne sahrane na Novog groblju, sa zemnim ostacima svoga tvorca u mrak otići i zenitizam, ovaj avangardi pokret započeo je svoj drugi život.

Drugi život Zenita

Velika izložba koju su u Narodnom muzeju u Beogradu 1983. godine priredile Irina Subotić i Vida Golubović, zasnovana na vrednoj umetničkoj ostavštini Ljubomira Micića i njegovog brata Branka Ve Poljanskog, nesumnjivo je potvrdila izuzetan međunarodni značaj i uticajkoji su autori okupljeni oko časopisa Zenit imali na razvoj moderne, konstruktivističkelikovne umetnosti. Ta izložba bila je i veliko podsećanje na jedan od najznačajnijih umetničkih događaja na ovim prostorima –Zenitovu međunarodnu izložbu koju je Micić organizovao aprila 1924. u prostorijama muzičke škole „Stanković”. Broj i imena učesnika te manifestacije deluju impresivno: 26 autora iz 11 zemalja, među njima i Kandinski, Arhipenko, El Lisicki, Paladini, naš Mihailo Petrov, ukupno 101 predstavljeno delo!

Novi umetnički izraz

Nakon objavljene dve zbirke pesama, Micić u Zagrebu 1. februara 1921. pokreće časopis Zenit u kome počinju da sarađuju naši vodeći književnici toga doba – Crnjanski, Rastko Petrović, Vinaver, Stanislav Karkov, Dušan Matić. Ali, nakon objavljivanja Manifesta zenitizma koji potpisuju Micić, Boško Tokin i francusko-nemački pesnik Ivan Gol, juna iste godine,časopis se distancira od ostalih pokreta, ponajpre od ekspresionizma, i profiliše se kao zenitističko glasilo u kome originalne priloge počinju da objavljuju Majakovski, Barbis, Kandinski, Hlebnjikov, Uidobro, Sajfert, Erenburg, Marineti i mnogi drugi autori. Takvu tendenciju ka objedinjavanju avangardnog umetničkog prostora Zenit od aprila 1924. nastavlja u Beogradu gde će decembra 1926. godine izaći i poslednji, 43. broj, zabranjen zbog teksta „Zenitizam kroz prizmu marksizma”.

Svaki broj Zenita osobeno je multimedijalno umetničko delo koje uvek na nov način objedinjuje književni i likovni izraz u duhu konstruktivističke poetike, po čemu je zenitizam vizuelno prepoznatljiv. Zenitistički prozni i pesnički tekstovi razvijaju raznovrsne oblike tipografske montaže, ali u isti mah preuzimaju i neke umetničke efekte koje neguje avangardni film. Dosledno razarajući organsko jedinstvo tradicionalnog umetničkog dela, Micić i Ve Poljanski eksperimentišu sa grafičkim kombinacijama različitih tipova pisma i njegovog preloma, geometrijskim rasporedom slovai naglašenom upotrebom znakova interpunkcije (prvenstveno uskličnika), aktivirajući tako vizuelno dejstvo grafema koje postaju, pored jezičkih, i likovni znaci. Vrhunac takvog konstruktivističkog načela ostvaren je u dvobroju 17-18, poznatom kao Ruska sveska, koji su uredili Ilja Erenburg i El Lisicki. Tu su se, po prvi put van Sovjetskog Saveza, zajedno predstavili najznačajniji stvaraoci ruske avangarde prakse u oblasti poezije, filma, pozorišta, likovne umetnosti i teorijske misli. Dosledno negujući eksperimentalnost i antimimetičnost u književnom i likovnom izrazu, Zenit je razvio niz novih stvaralačkih strategija koje će bitno obeležiti umetnosti dvadesetoga veka (multimedijalnost, sinkretizam, kolaž, montaža).

Duh varvarstva i pobune

Avangardni bunt protiv tradicije i svih kanonizovanih vrednosti evropske kulture Micić izražava kroz ideološki i umetnički projekat balkanizacije Evrope i simboličnu figuru barbarogenija. U kontekstu avangardnog osporavanja evrocentrizma i pojave neoprimitivizma u modernoj umetnosti te ideje imaju izuzetno mesto. Umesto posrnule zapadne civilizacije koja je nakon Prvog svetskog rata sasvim izgubila svoj duhovni smisao, Micić, na tragu Ničea i Osvalda Špenglera,evropskoj duhovnosti nudi alternativu u obliku nove, autentične, eruptivne i mistične energije Balkana, istovremeno otvarajući za srpsku kulturu važna i do danas otvorena pitanja o domaćem kulturnom identitetu i nacionalnoj specifičnosti između Istoka i Zapada. „Nema Istoka i Zapada! Samo varvarstvo. Postoji civilizacija i varvarstvo”, veli Micić 1928. i nastavlja: „Treba probuditi naše duboko uspavano varvarstvo. Probuditi spiritualno i kreativno varvarstvo. Svi narodi imaju svoje varvare, koji su jedini stvaraoci.Varvare koji su spasioci.”

 Micićeva beskompromisna kritikadruštvene i političke stvarnosti toga doba, obračun sa svim (malo)građanskim vrednostima koje su prepreka nesputanom umetničkom eksperimentu, odvešće ga 1926, nakon zabrane Zenita, u progonstvo i emigraciju, a nakon Drugog svetskog rata, u komunističkomBeogradu, u potpunu izolaciju. Zato se s punim pravom može reći da je Micićev životni i umetnički put postao paradigma srpske avangarde u proteklom veku – u svim ideološkim kontekstima ona je za vladajuće elite uvek bila opasna i nepoželjna zbog svoje umetničke i idejne subverzivnosti.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.