Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
DIZAJN

Crveni kiosk K-67

Da je bio dobar dokazuje danas njegovo prisustvo u zbirci MOMA muzeja u Njujorku i u knjizi „Dizajn 20. veka” u svetu
Crveni kiosk K-67
(Фотографије из приватне архиве ауторке)

Bez svojih kioska ne može ni velegrad ni varošica, nijedno naseljeno mesto koje je zakoračilo u civilizaciju, nijedna ulica ni trg koji privlače ljude na okupljanje ili ih usmeravaju u nekom pravcu kome su se zaputili.

Kiosk je mala, bajkovita kuća na trotoaru, koja nudi prolazniku brojna čudesa − čitačima dnevne i periodične novine i časopise, turistima vodiče, pušačima cigarete, ogladnelima grickalice... sve to stoji nadohvat ruke: vidi − plati − uzmi − idi. Kiosci su neophodnost, bez njih bi grad bio siromašniji za jednu instituciju života u pokretu, neobaveznu koliko i neophodnu.

Dizajn kioska je važan za izgled ulica, za osmišljenost opšteg utiska i estetiku lica grada. Preterano šarenilo „arhitekture” ovog objekta, neusklađenost istog sa okolinom, lokacijske improvizacije, narušavaju ulice i trgove i doprinose vizuelnoj haotičnosti urbanog ambijenta. Zato je zadatak gradskih vlasti da se pozabave ovim problemom, što u velikom broju gradova koji drže do sebe, oni to i rade.

Nekada davno, pre pola veka, u nekada velikoj državi Jugoslaviji, postojao je jedan takav dobar primer, takozvani crveni kiosk K-67 (koji nije bio uvek crvene boje ali, pošto je to bila omiljena boja države, ime je ostalo da traje). Da je bio dobar dokazuje danas njegovo prisustvo u zbirci MOMA muzeja u Njujorku i u knjizi „Dizajn 20. veka” u svetu. Proizvodnja je trajala od 1978. do sredine osamdesetih. Još se može sresti u Albaniji, Poljskoj, Slovačkoj...

Kiosk K-67 delo je slovenačkog arhitekte i dizajnera Saše Mehtiga i demonstrira nove materijale (ojačani poliester i poliuretan), nove tehnologije u industrijskim pogonima fabrike „Imgrad” u Ljutomeru (malom mestu u Sloveniji) i novu pop-estetiku, aktuelnu u to vreme u zapadnom svetu.

Kad je reč o ovom kiosku, kod starijih budi nostalgiju, kod mlađih radoznalost, kod istoričara želju da se pozabave njime u kontekstu istorije dizajna, ekonomije, sociologije i srodnih oblasti istraživanja.

 Saša Mehtig

Slovenački arhitekta i dizajner, jedan je od najpoznatijih teoretičara i praktičara fenomena industrijskog dizajna. Izuzetno aktivan u ovoj sferi stvaralaštva još od studentskih dana, projektovao je antologijski kiosk K-67 kao veoma mlad profesionalac. Značajnu ulogu ima u osnivanju i trajanju Bijenala industrijskog oblikovanja (BIO) u Ljubljani koji je prvo bio lokalnog, a kasnije postao manifestacija međunarodnog karaktera. Jedan je od osnivača Odeljenja za dizajn na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani. Za doprinos razvoju discipline dizajna nagrađen je 1984. titulom počasnog profesora na Univerzitetu u Ljubljani. Kao profesor, dizajner i arhitekta bio je na čelu brojne interdisciplinarne grupe za razvoj novih proizvoda i sistema. Aktivan u međunarodnoj sferi, Mehtig je najzaslužniji što je ICSID (Međunarodno udruženje industrijskih dizajnera) svoj kongres održao baš u Ljubljani 1992. Obeležavanje 50 godina od osnivanja BIO u Ljubljani bila je prilika da se istakne uloga Saše Mehtiga u razvoju i tumačenju dobrog dizajna za uspeh privrede države i društva u celini.

Arh. Radmila Milosavljević
www.dopisna-skola-ambijent.rs

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Nikola
Budi mi secanja na PKB-ove kioske sa virslama (onim pravim ne svinjskim) i jogurtom u tetra-paku. I na GSB-ove kioske za prodaju karata i markica. I na staru okretnicu trolejbusa u Rajicevoj - tamo sam cesto kupovao i virsle i markice :))
Dejan Sakos
Sjajno, realno, praktično,kreativno, nostalgično...skroz ljudski

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.