Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ruski nobelovci

Ruski nobelovci

Prvi ruski naučnik koji je dobio Nobelovu nagradu bio je Ivan Pavlov (1904), za radove na polju fiziologije-medicine (uslovni refleks). Godišnjica rođenja obeležena je sa dve marke SSSR-a, 1949. godine.

Ove, 2008.godine, ruska pošta je godišnjice rođenja značajnih naučnika i dobitnika Nobelove nagrade, obeležila sa po jednom spomen-markom od šest rubalja.

Lev Davidovič Landau (1908-1968), bio je sovjetski fizičar koji je dao ogroman doprinos u mnogim oblastima teoretske fizike. Godine 1962. dobio je Nobelovu nagradu za fiziku za razvoj matematičke teorije o superfluidnosti. Inače, radio je na kvantno mehaničkoj teoriji diamagnetizma, teoriji superfluidnosti, Ginzburg-Landau teoriji superprovodnosti, Landau polu u kvantnoj elektrodinamici i dvokomponentnoj teoriji neutrina.         

Ilja Mihajlovič Frank, rođen je u Sankt Peterburgu oktobra 1908, kao sin profesora matematike Mihajla Ludvigoviča Franka. Studirao je i diplomirao 1930 na Moskovskom državnom univerzitetu. Godine 1931. postao je asistent u laboratoriji profesora Terenjina u Državnom optičkom institutu u Lenjingradu, a 1934.počeo je da sarađujekao naučni saradnik na Fizičkom institutu Lebedeva u Akademiji nauka. Od 1941.bio je saradnik u Atomskom institutu. Posle 1957. zauzimao je položaj direktora Neutronske laboratorije Instituta za nuklearna istraživanja.

Prva istraživanja I.M.Franka bila su na području fotoluminiscencije i u fotohemiji.

Od 1934. počeo je da radi na nuklearnoj fizici u laboratoriji profesora D.V.Skobeljcina. Eksperimentalna istraživanja izvodio je pomoću gama-zraka i proučavao merenja i probleme u vezi sa tim. Dalje je radio na neutronskoj fizici, vršio istraživanja reakcije lakih nukleusa i nuklearne fisije pomoću mezona.

Frank je dobio zvanje doktora fizičko-matematičkih nauka 1935, a 1944. dostigao rang profesora, da bi dve godine kasnije postao i dopisni član Akademija nauka SSSR-a.

Godine 1958.dobio je Nobelovu nagradu za fiziku, zajedno sa ruskim naučnicima P.A. Čerenkovim i I.E.Tamom, za tumačenje Čerenkovljevog efekta.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.