Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Neobeležena godišnjica proboja Sremskog fronta

Neobeležena godišnjica proboja Sremskog fronta
(Фотодокументација Политике)

U  završnim  operacijama  savezničkih  snaga na našim  prostorima u  Drugom  svetskom  ratu i sadejstvu Crvene armije  i  Narodnooslobodilačke  vojske  Jugoslavije (Jugoslovenske  armije) od  jeseni  1944.   do  proleća 1945.  godine, istorijski  su najznačajniji:   oslobođenje  Beograda  i  proboj  Sremskog  fronta.

Ovim istorijskim  uspesima  savezničkih  snaga, uz oslobođenje  tih  prostora  naše  zemlje,  posebno  je  značajno  što  je  sprečeno   nekažnjeno  povlačenje  okupacionih  snaga fašističke  soldateske  i  njihovih  saradnika, naših  izdajnika,  Ljotićevaca  i  onih   četnika  Draže  Mihajlovića  koji  su  okrvavili  svoje  ruke  o  svoj  narod – zločinačke  koljačke  trojke  i  slični.

Naime,  Sremski  front  su, na  liniji  od  ušća  reke  Drine  u reku Savu   do  ušća  reke  Drave  u reku  Dunav sa  Bosutom  kao  prirodnom  preprekom,  uspostavili  Nemci  kako bi sprečili  ili  usporili  prodor  snaga  NOVJ   ka  zapadu. Snage  NOVJ,  odnosno  Jugoslovenske armije,  12. aprila  1945.  godine,  veličanstvenim  napadnim  dejstvima  uspele su  probiti  Sremski  front  i  nastaviti  proboj  ka  zapadnim  granicama  Jugoslavije.

U  višemesečnim  borbama  za proboj  Sremskog  fronta  poginulo  je  13400  boraca  JA,  1100  Crvenoarmejaca, 630 Bugara  i 163  borca  brigade  „Italija”.

U  znak  zahvalnosti  za  njihovo  žrtvovanje i   večni  spomen  na  herojska dela   svih   učesnika  u  toj  veličanstvenoj  operaciji  i  u  slavu  veličanstvene  pobede,  polovinom  osamdesetih  godina  prošlog  veka  u  Adaševcima  kod  Šida,  podignut  je  monumentalni  spomenik  „Sremski  front”.

Godišnjica  ove  istorijske  operacije  (12. april)  uvrštena  je  u  kalendar Uprave  za  tradicije  Vlade  Republike  Srbije  i  u  kalendar  Republičkog  odbora  SUBNOR-a  Srbije  i  tim  povodom, svake godine od  otvaranja  spomen-obeležja  do ove  godine  na  prostoru  spomen-obeležja  organizovane  su primerene  komemorativne  manifestacije  uz  prisustvo  poštovalaca  iz  svih  krajeva   bivše  Jugoslavije.

Ove  godine iz  razumljivih  razloga  to  nije  bilo  moguće ali  je  neobjašnjiv  izostanak    prigodnih  obraćanja  tim  povodom,  predstavnka  vlade  i  SUBNOR-a  Srbije  u  medijima,  što je povod  ovom  javljanju.

Mićo  Grubor
Beograd

Komentari25
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

М. Ст. И. of St. George
Не може се превидети да је Сремски фронт на неки начин предсказао будућност Југославије. Партизани су се са немачким окупатором успешно носили у герилској борби ("шумска лига"), али не и у фронталном, масовном суочавању са озбиљном војном силом, организационо развијаном вековима ("светска лига"). Слично томе, YU je posle 1945. напредовала све док се волунтаристички обнављала - али када се суочила са озбиљном светском конкуренцијом (и политичком, не само економском), доживела је болно отрежњење.
Бранислав Станојловић
Они необучени српски студенти и гимназијалци које Тито посла тамо да их искусне швапске трупе истребе не смеју да се забораве.
Dr Slobodan Devic
Kada sam 90-tih razgovarao sa jednim od mojih omiljenih profesora o nasoj buducnosti, bio je kategorican: "Nemamo nikakve sanse. Nismo se pomirili." Interesantno je da su njegovog oca u prolece 1945-te sacekala dva operativca OZNE ispred zgrade u kojoj je ziveo, odveli u nepoznatom pravcu, i od tada mu se gubi svaki trag. I pored toga sto moj profesor nije znao gde mu je otac sahranjen (verovatno bacen u neku jamu) moj profesor im je bio oprostio ...
Tasa
Price o nacionalnom pomirenju posle 75g opasne su floskule. Zna se kako smo prosli devedesetih. Prilikom poslednje posete Beogradu buduci kralja UK pr. Carls, odrzao je govor u Skupstini i potvrdio da Britanija ima poverenja jedino u Tita i njegovu antifasisticku borbu, dok su drugi oklevali ili otvoreno saradjivali s nacistima. Carls je osamdesetih sa Maklejnom obisao terene gde su se odigrala bitke na Neretvi i Sutjesci i zna sta se u JU desavalo. Sigurno je da Svet nece menjati istoriju WW2.
Dragan Jovic
Moj najstariji brat je ucestvovao na Sremskom frontu On kaze da nije mnogo pritiskano da se posto poto probije Bilo je komandanata koji su i to hteli Ali ne vidim da iko kaze zasto je uspostavljen Sremski front Pa da Nemacka vojska koja se povlacila iz Grcke preko Sarajeva uspe da se izvuce I tako je i bilo Nazalost
deda dušan
Мој стриц је био на Сремском фронту и причао ми је сва је све тамо доживео и као је на силу отеран на Сремски фронт. Било , не поновило се.У књизи "Књига о Милутину" Данка Поповића је врло лепо написана реалност и сва несерећа српског народа.Требало је смањити и сломити младост а са тим и бројачано стање Срба у будућој држави Југославији. Послата је српска младеж на сремску кланицу без икакве војне обуке. Истина је данас написана у споменику палим на Сремском фронту.
DedaMiča
Koliko je srpske omladine, mlađe od 21 gidine, povedeno preko Kosova u Albaniju? Ako neznate, 35000. Koliko njih, tih heroja, se vratilo u Srbiju? Ako ne znate, oko 7000. Pametnom dosta.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.