Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Svedoci vremena i predaka

U knjizi „Srpska groblja na Kosovu i Metohiji” Mitre Reljić analizirana je uništena spomenička i jezička baština na tamošnjim nadgrobnim belezima
Svedoci vremena i predaka
Са градског православног гробља у Приштини, 2018. (Фото: Живојин Ракочевић)

Misao o potrebi beleženja nadgrobnih tekstova na Kosovu i Metohiji pre nego što ih „proguta” zemlja javila se nedugo po izgonu prištinskih Srba 1999. godine, navodi Mitra Reljić, profesorka Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici, koja je sve podatke sa tamošnjih nadgrobnih spomenika nedavno objavila u knjizi „Srpska groblja na KiM: uništena spomenička i jezička baština”, u izdanju Matice srpske iz Novog Sada.

Monografija je rezultat višegodišnjeg prikupljanja i obrade spomeničkih natpisa sa porušenih kamenih belega, kao i podataka sa polomljenih ili iščupanih drvenih krstova, uništenih spomen-česmi podignutih na grobljima, limenih pločica postavljenih (umesto krstova) iznad glava upokojenih i ubijenih Srba i neidentifikovanih stradalnika za vreme bombardovanja 1999. godine i nakon njega.

Na pojedinim grobljima, kao što je u Vučitrnu i Đakovici, angažovanjem srodnika ili Komisije za sprovođenje obnove (pri Savetu Evrope), jedan broj srušenih spomenika je u međuvremenu uspravljen i popravljen. Mnogi od tih nadgrobnika na grobljima koja su ostala bez adekvatne zaštite ponovo su srušeni.

– Izgnani Prištinci želeli su da ih obavestimo u kakvom su stanju spomenici, a mi smo hteli da im prenesemo utešnu vest, strepeći da li ćemo tražene grobove da zateknemo „žive”. U isto vreme, novoustanovljena parcela na gradskom groblju u Prištini, na kojoj su bez kovčega, krsta i svog jezika „sahranjivani” pronalaženi Srbi i oni umrli u prištinskom Domu staraca, postajala je sve prostranija – navela je Mitra Reljić.

Ukupan broj grobnih mesta na području centralnog i severnog Kosova, Kosovskog Pomoravlja, južne i severne Metohije, sa kojih donosi podatke, iznosi 1.049. Neka su stara više od sto godina.

– Limene pločice na svežim humkama, ispisane masnom bojom, brojevima i počesto albanskom grafijom, bile su opominjući pokazatelj zatiranja nacionalnog, kulturno-jezičkog i prostornog identiteta Srba. Staro groblje u Đakovici danas služi za odlaganje otpada, starih građevinskih mašina i slično – piše autorka koja je knjigu posvetila sećanju na sve Radmile i Radomire, Milanke i Milovane, Stojane i Stojanke, Jablane i Koviljke, Jeremije, Jefimije, Pantelije, Ristosije...

Objašnjava da na srpskim grobljima na KiM preovladavaju vertikalno postavljene mermerne ili granitne ploče svakojakih likovnih rešenja i u većem broju crne boje. Od simbola dominira krst, javlja se u raznim oblicima (detelinasti, jabučasti, sa ravnim linijama, kraćim ili dužim horizontalnim kracima). Na starijim spomenicima prezime žena i dece je izostavljeno, i žena se u takvim situacijama identifikuje imenom muža ili oca – Sara Živina, Jelisaveta kći Živojina. Noviji spomenici imaju oblik cveta, sunca ili krila pri čemu je jedno često potkresano...

– Ma koliko oskudni, spomenički natpisi pružaju dovoljno podataka o istorijskom usudu, večitim, nasiljem izazvanim migracijama i tegobnom životu kosovskometohijskih Srba, o patrijarhalnoj vezanosti porodice i veri Kosovaca i Metohijaca. Ono takođe potvrđuju međusobno uvažavanje članova patrijarhalne porodice. Iz njih se jasno vidi da unuci nisu zaboravili dede i bake, stričevi sinovce i sinovci stričeve. Ako nema ko drugi, dug prema umrlom ispuniće član porodice koji ne mora biti u krvnom srodstvu, kao što pokazuje primer u Suvom Lukavcu gde je na krsnom belegu uklesano – spomen gradi jetrva Stanica – naglašava Mitra Reljić.

Najveći broj prezime je sa formatima -ić, -ević, -ović, dok 35 ima druge završetke -in, -an, -ak, -ek, -ev, -ov, -ac, -az, -ski. Neka od ovih prezimena su toponimskog porekla: Badanjak prema selu Badnje u današnjoj Hrvatskoj, Žegran (prema selu Žegra nedaleko od Gnjilana), Mrđa (prema selu Mrđe nadomak Drvara u BiH). Dok je određeni broj stranog, slovenskog ili neslovenskog porekla Kler (nem.), Šarkezi (mađ.), Zaharov, Uspenski, Numitij (rus.).

U korpusu razmatranih spomeničkih natpisa zabeležena su prema opadajućoj učestalosti sledeća zanimanja: sveštenik, trgovac, oficir, žandar, kafedžija, krojač, zidar, vozač, stolar, mesar, kazandžija, profesor, doktor, ekonomista...

Porušena groblja svedoče o tome da su Srbi na prostoru Kosova i Metohije, bez obzira na političke i ideološke mene, svoje upokojene dosledno ispraćali ćirilicom. Ova srpska groblja, naglašava autorka knjige, predstavljaju jedinstvene čuvare našeg sećanja (reč „sahraniti” u ruskom jeziku i danas znači „sačuvati”), na kojima se iščitavaju podaci o istorijskom usudu, večitim, nasiljem izazvanim migracijama i tegobnom životu kosovskometohijskih Srba. Oni svedoče i o patrijarhalnoj vezanosti porodice, veri, običajima i jeziku, navodi Mitra Reljić koja godinama istrajno piše o jeziku i kulturi Srba na Kosmetu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.