Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sahranjeni izraelski vojnici

Sahranjeni izraelski vojnici
Сахрана Ехуда Голдасера Фото АФП

Izraelski vojnici, zbog čije otmice je 2006. godine počela invazija Izraela na trupe Hezbolaha u Libanu, juče su sahranjeni uz najviše vojne počasti. Na vojnim grobljima u Nahariji i Haifi, odvojenim sahranama Ehuda Goldvasera i Eldada Regeva prisustvovalo je nekoliko hiljada ožalošćenih, među kojima i izraelski premijer Ehud Olmert i ministar odbrane Ehud Barak.

Nakon molitvi nad grobom Regeva, kako prenose izraelski mediji, Barak je ponovio ranije obećanje dato na sahrani Goldvasera da će Izrael uvek nastojati da vrati svoje vojnike kući.

„Nismo se nadali ovakvom povratku Eldada i Udija (Ehuda) u Izrael. Mi nemamo drugog izbora, već da živimo pod pretnjom mača u neprijateljskom regionu”, rekao je Barak, naglasivši da Izrael neće oklevati da vodi žestok rat protiv terorizma.

Barak je najavio i da Izrael neće odustati od nastojanja da se vrati treći oteti vojnik Gilad Šalit, koga su u junu 2006. godine oteli palestinski ekstremisti u napadu iz Gaze na jug Izraela.

Opraštajući se od sina, Goldvaserova majka Miki je rekla da rat koji je počeo otmicom vojnika treba posmatrati kao pobednički, jer je pokazao snagu nacije.

Karnit Goldvaser, koja je mesecima vodila kampanju za puštanje otetih vojnika, označila je sahranu supruga kao kraj dvogodišnjeg putovanja. Budući da se do pre dva dana nije pouzdano znalo da li su oteti vojnici živi ili mrtvi, porodice su do trenutka prekjučerašnje razmene za pet zarobljenih boraca Hezbolaha gajile nadu da će videti živog bar jednog od njih. Međutim, kada je Hezbolah dopremio dva crna kovčega, Izraelci su bili šokirani. Prilikom obdukcije utvrđeno je da su vojnici ubijeni još prilikom otmice.

U Libanu, pak, i juče je nastavljeno bučno slavlje u čast razmene oslobođenog Samira Kuntara, koji je u Izraelu bio osuđen na doživotnu robiju za napad 1979. godine, u kome je ubijeno četvoro Izraelaca. Kuntara je kao heroja dočekao Valid Džumblat, lider zajednice libanskih Druza, kojima Kunter pripada.

Otmica izraelskih vojnika 12. jula 2006. godine izazvala je rat između izraelske vojske i Hezbolaha, ali izraelski ciljevi nisu postignuti ni posle 34 dana sukoba, jer Hezbolah nije slomljen.

Jučerašnju razmenu vođa Hezbolaha Hasan Nasralah proglasio je za pobedu, dok izraelski zvaničnici tvrde i dalje da je njihova zemlja moralni pobednik u tom sukobu, u kome je poginulo 160 Izraelaca, uglavnom vojnika, i 1.200 ljudi u Libanu, mahom civila.

Bezmalo svi izraelski listovi objavili su juče fotografiju udovice vojnika Goldvasera, Karnit, kako je teši izraelski premijer Ehud Olmert nad kovčegom supruga. Ta fotografija se smatra slikom i prilikom konačnog završetka rata, koji većina analitičara ocenjuje kao neuspeh za Izrael.

Zbog čvrstog stava da ne ostavlja poginule na bojnim poljima, Izrael je morao da plati visoku cenu razmene živih za mrtve, što ovih dana izaziva preispitivanje jer se ocenjuje da je možda plaćena prevelika cena u razmeni.

Osim toga, posle razmene zatvorenika, izraelski odbrambeni stručnjaci i zvaničnici brinu da bi Hezbolah mogao da teži proračunatom izazivanju sukoba i napetosti duž libansko-izraelske granice. Naime, Izraelce je zabrinulo ne samo to što je lider Hezbolaha lično prisustvovao svečanom dočeku oslobođenih Libanaca, već što je tom prilikom najavio da će njegova organizacija sada pokušati da oslobodi libansku zemlju, koju, po oceni Hezbolaha, Izrael još drži.

Posle bezmalo 18 godina okupacije, izraelska vojska se 22. maja 2000. godine povukla iz južnog Libana u skladu sa Rezolucijom 425 Saveta bezbednosti UN, donetom još 1978. godine. Premda su UN potvrdile da je povlačenje bilo do međunarodnih granica, ostalo je sporno područje takozvane Šeba farme na Golanskoj visoravni, za koje Hezbolah tvrdi da pripada Libanu, a Izrael da je osvojeno od Sirije u ratu 1967. godine.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.