Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kuda ide ovaj svet

Kuda ide ovaj svet
(Драган Стојановић)

Čitajući napise o najnovijim događajima na evropskom prostoru, gledajući kolone nesrećnih ljudi koje prelaze granicu svoje zemlje i hitaju u neizvesnost i slušajući izjave moćnika svetskih sila, dobro plaćenih poslenika glavnih centara moći – uključujući jačanje meke moći, možemo da zaključimo da sve to ne vodi svet u srećnu budućnost, već više asocira na Ćosićevo „Vreme zla” i na afričku poslovicu „Kad se tuku slonovi, nastrada trava”.

Neodgovornost onih moćnika koji nastoje da upravljaju svetom ili na to pretenduju, dovodi svet u globalnu ekonomsku krizu, u opasnost od novog svetskog rata, u povećanje ionako velikog broja siromašnih, katastrofalne prisilne migracije, u produbljivanje razlike između sve većeg broja siromašnih i malog broja bogatih, kako između zemalja, tako i unutar njih. Vojni konflikt u Ukrajini imaće, bez sumnje, veliki uticaj na privredni rast, na inflaciju koja ugrožava standard života ljudi u Evropi, pre svega, ali donosi ogroman rizik i za svetsku privredu u celini, koja tek treba u potpunosti da se oporavi od šoka pandemije.

Ratni sukob je usledio posle višenedeljnih tenzija, koje su već izazvale potrese u svetskoj privredi povećanjem cena energije. Dok se Ukrajina bori za opstanak, vlade zapadnih zemalja preduzimaju korake da uvođenjem sankcija kazne Rusiju, iako su svesne da će na taj način pojačati uticaj sukoba na sopstvene ekonomije. Domaćinstva koja troše sve veći deo svojih prihoda na gorivo i grejanje imaće manje novca za druga dobra i usluge. Napisi iz Ruske Federacije pokazuju da se ova zemlja „spremila” za kombinovani uticaj slabe rublje, previranja na tržištu i poremećaje u trgovini i saobraćaju koji izazivaju duboku ekonomsku recesiju. Sve ovo svi dobro znaju, ono što se ne zna jesu dubina ekonomske, pa i svake druge krize, i njeno trajanje. Namera zapadnih država da nanose što veće ekonomske gubitke Rusiji vratiće se u dužem periodu kao bumerang, koji će asimetrično pogoditi pojedine zemlje, što će poremetiti njihovo jedinstvo i uticati na sve sfere života u Evropi, pa i u Srbiji, koja je ne samo njen deo, nego mnogo šta deli s njom. Iako je mala zemlja, teško je očekivati da ima i manje problema.

Vladimir Grečić,
redovni profesor u penziji

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

nikola andric
U susret Kini.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.