Četvrtak, 25.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

O Rusiji, Rumunima i Parizu

O Rusiji, Rumunima i Parizu
(Насловна страна књиге)

„Slika neprijatelja – Rusija, Istorija jedne demonizacije” knjiga je austrijskog izdavača i publiciste Hanesa Hofbauera, koju je objavila izdavačka kuća „Albatros plus” u prevodu Slobodana Damnjanovića. Kao što se iz naslova i podnaslova da naslutiti, u knjizi se govori o fenomenu mržnje Zapada prema Rusiji i čitaocu se na metodički argumentovan i sugestivan način dočarava suština imperijalne arogancije zapadnih sila. Zahvaljujući Hofbauerovom načinu izlaganja, nepristrasnosti u pristupu, pažljivo odabranoj dokumentarnoj građi i umesnoj upotrebi recentne naučne literature, ova knjiga predstavlja vredan doprinos kritički nastrojenoj istoriografiji i modernoj geopolitičkoj nauci, kaže izdavač koji je već ranije objavio Hofbauerovo delo „Evropa poslednji pozdrav”.

Za 65. Međunarodni beogradski sajam knjiga „Albatros plus” je najavio i „Poetiku pripovedanja Dragoslava Mihailovića” Milice Kecojević, a tu je i drugo izdanje knjige „Ključ od Kosova” Boška Suvajdžića.

Na štandu ovog izdavača može se naći i „Kratka istorija Rumuna” čiji je autor Njagu Džuvara koji u predgovoru knjige kaže da ovo nije ni obična knjiga iz istorije, niti udžbenik, ali svakako ni knjiga u kojoj se stvari vulgarizuju. „Čitalac će videti da sam, pod prividom lake priče, hrabro započeo razmatranje najdelikatnijih i najspornijih pitanja iz naše istorije, uveren da i mladi srednjoškolci imaju zrelu a ne nezrelu pamet... Ništa ne služi bolje državi od poznavanja (ili prepoznavanja) istine u onoj meri u kojoj ljudi mogu da je razjasne”, piše Njagu Džuvara.

Roman „Negrisimo” rumunske autorke Lilijane Korobke koji je osvojio nagradu „Prometej” časopisa „Romania literara” i Udruženja književnika Republike Moldavije za debi, a koji je takođe objavio „Albatros plus” u prevodu Marije Nenadić, govori o piscu koji je tokom gotovo čitavog svog života pisao samo „na crno” ne potpisujući svoje knjige, a koji se buni, hoće da ode, da pobegne iz tajnog udruženja u kome se pišu knjige za još neafirmisane autore.

Na sajamskom štandu ovog izdavača nalazimo i šarm Pariza u knjizi „Pariz ispred i iza paravana” Ivane Hadži-Popović. Paravan koji razdvaja vidljivo od nevidljivog, lice od naličja, prava je metafora za ovaj grad neverovatnih mogućnosti gde prošlost obožava avangardu, smatra autorka. Ona je u ovoj knjizi sakupila svoje priče o umetnicima u gradu svetlosti kome je Ernest Hemingvej sastavio odu pod nazivom „Pariz je praznik”. Ovde čitamo pariske priče Rodena i Kamij Klodel, Fride Kalo i Dijega Rivere, Pikasa i Mari Terez, Bonara i Marte, Bernara i Anabel Bife, Vermera i njegovih modela, Van Goga i njegovih nesrećnih ljubavi, Rene Magrita i skrivene žene, Albera Kamija i Marije Kazares, Martina Hajdegera i Hane Arget...

„Traganja za sopstvenom dušom”, roman Katarine Glozić, može se nazvati romansiranom biografijom jevrejskog naroda, judaizma, koja se odvija u dva uporedna toka, u periodu 16-17. veka i savremenog doba. Otisnuvši se na putovanje, stopama svojih predaka, glavni junak Gabrijel Markus posećuje različita mesta u sadašnjosti, ali i otvara kapije prošlosti, stupajući u kontakt sa Šlomom Mlokom, koji je živeo pre više od petsto godina.

„Albatros plus” dosta objavljuje kineske autore, a ovom prilikom izdvajamo roman „Putovanje Polina di Marka” čiji je autor Sju Cečen za ovo delo dobio najprestižnije kinesko književno priznanje – Mao Dunovu nagradu. U romanu koji je prevela Una Mišković, pustolov, mladi Italijan Polino di Marko, prateći stope svog idola Marka Pola, dolazi 1901. godine u Kinu u kojoj još odjekuje poklič: „Podrška Ćingu, smrt strancima” i nad kojom se decenijama pre pada poslednje kineske dinastije Ćing nadvija atmosfera poraza i propasti drevnog carstva. U ovom delu koje kroz fikciju teži da rekonstruiše kompleksan istorijski kontekst ratnog konflikta s početka 20. veka, Sju Cečen suprotstavlja ciljeve političkog vrha i želje i nade pojedinca koji je igrom sudbine postao učesnik sukoba, sučeljavajući kineski i zapadni pogled na svet.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.