Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Turandot” u režiji Marija Pavla del Monaka

„Turandot” u režiji Marija Pavla del Monaka
Марио Павле дел Монако на проби (Фото: НП)

Posle gotovo pola veka od poslednje postavke Pučinijeve opere „Turandot”, ovo vrhunsko delo će ponovo biti na repertoaru Narodnog pozorišta u Beogradu, ovaj put u režiji mladog Marija Pavla del Monaka. Premijera će biti izvedena na Velikoj sceni 23. decembra, i u „Madlenianumu” nedelju dana kasnije. Orkestrom i horom dirigovaće Stefan Romani/Đorđe Pavlović.

„Turandot” je poslednja Pučinijeva opera koju, iscrpljen teškom bolešću i smrću 1924. kompozitor nije završio, već je to dve godine kasnije uradio Franko Alfano. U želji da se odmakne od verizma, Pučini je posegnuo za nemačkom obradom legende o okrutnoj kineskoj princezi Turandot, koju je pre toga obradio italijanski pisac Karlo Goci, dok se ishodišna priča temelji na starom persijskom epu iz 12. veka.

Mario Pavle del Monako je sin našeg mecosoprana Dragane Jugović del Monako i Klaudija del Monaka, operskog reditelja koji je svojevremeno bio i direktor beogradske opere. Mladi umetnik je unuk još slavnijeg dede Marija del Monaka, jednog od najvećih svetskih tenora, a njegov stric Đankarlo je kod nas postavio 2017. Belinijevu „Normu”. Mario Pavle del Monako je odrastao u Beogradu i u ranoj mladosti se školovao u našoj prestonici. O predstojećoj premijeri je između ostalog rekao:

– Činjenica da se „Turandot” nije izvodila u Beogradu gotovo pola veka, povlači veliku odgovornost svih koji su deo ove produkcije, ali moram da priznam da upravo to predstavlja za mene posebnu čast i simbol je poverenja, koje sigurno nećemo izneveriti. Ubeđen sam da će nas to još više i motivisati da na repertoar vratimo ovo značajno delo. Publika može da očekuje sveobuhvatni, bezvremeni stilski pristup, prepun fantastičnih kostima, scenografski protkan fluidnim i višenamenskim scenskim elementima.

Scenografiju i kostime kreira Vilijam Orlandi, a u autorskom timu nalaze se i Volfgang fon Zoubek (dizajner svetla), Miloš Kecman (koreograf), Frančesko Bonati (asistent kostimografa), Edit Makedonska/Vesna Jansens (koncertmajstor), Đorđe Stanković (šef Hora), Ivana Dragutinović Maričić (stručni saradnik)... Nastupaju solisti, hor i orkestar Narodnog pozorišta u Beogradu.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Здраво Маријо...
Зашто се италијанско име "Mario" упорно транскрибује на српски језик као "Маријо"? А име (такође италијанско) "Dario" транскрибује се фонестки, баш како кажу језичка правила, као "Дарио" (на пример, Дарио Фо, нобеловац). Немојте се поводити за женским именом "Марија" које постоји у српском језику као еквивалент италијанског имена "Maria".

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.