Ponedeljak, 29.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nesložni NATO

Nesložni NATO
Амерички разарач „Мек Фол” напушта грузијску луку Батуми (Фото Танјуг)

Ratni trijumf Rusije nad Gruzijom povratio je Moskvi ponos imperijalne sile. Rat se nije otegao i zaglibio u blatu, kao svojevremeno u Čečeniji. Naprotiv, bio je brz, kratak, a da su Rusi hteli osetijski agresor Sakašvili osim okrvavljenog nosa začas je mogao izgubiti Tbilisi. Kremlj je međutim zastao na pozicijama s kojih se to može postići nevojnim sredstvima. Eventualno, nekim političkim nastavkom kasnije. Uzgred, oduzeo je Gruziji Abhaziju i Južnu Osetiju, priznavši nezavisnim autonomije čiji su građani prethodno snabdeveni ruskim pasošima.

Uspeh Moskve opovrgao je mit o tobože antiruskom ekspanzionizmu NATO-a prema ruskim granicama. Kriza je pokazala da današnji NATO odavno nije taj, kojim Putin uspeva da održi u stanju mobilizacije svoje ruske birače. Štaviše, čini se da „antiruski NATO” sve više trpi zbog optužbi da je „proruski” – to jest da je evropski kor njegovih članica ( Nemačka, Holandija, Francuska, Španija, Italija... ) nesmotreno popustljiv. Navodno, motivisan je svojim ekonomskim i energetskim, a ne prevashodno zapadnim odbrambenim interesima. U svakom slučaju, očigledno je da Evropa ne zna šta bi počela.

Sa Gruzijom „u naručju”, Rusija je uplašila Baltik (Estoniju, Letoniju, Litvaniju ) i Poljsku, bivše prisilne sovjetske članice i najveću žrtvu Hitlerovog pakta sa Staljinom. Nije prijatno ni ostalim istočnim Evropljanima. Hvatanje Tbilisija u klešta, distribucija ruskih pasoša Rusima na Krimu i insistiranje na priznavanju neprikosnovenosti sfere ruskih interesa, potenciraju strah od povratka imperije u granice SSSR. Nekadašnje okupirane države istočne Evrope ne osećaju se više sigurnim, makar i unutar Zapada. Prigovaraju dobrovoljačkim „manjkavostima” NATO-a koji, kao i sve demokratski zasnovane institucije obično nema, a kada mu je potreban, sporo pribavlja akcioni konsenzus.

Rat u Avganistanu isterao je tu stvar načisto, pokazujući koliko je teško postići ratni konsenzus. Kriza solidarnosti potkrepila je argumentima ideju o krizi NATO-a. SAD su upozorile da je alijansa u krizi solidarnosti, podeljena na one „koji žele da se bore” i „one koji ne žele” i da „ne možete imati saveznike čiji sinovi i kćeri ginu” i one druge „zaštićene od takvog žrtvovanja”.

„Posle Gruzije”, tema bezbednosne pouzdanosti NATO-a aktuelizovana je i u Evropi. Poljska i Poljaci ne žele da budu u savezima u kojima pomoć kasni, obelodanio je premijer Poljske Tusk. („Nije dobro kada pomoć stiže poginulima.”) Tusk želi da Poljska bude u savezu koji priskače „čim se kucne prstom”, u samom trenutku mogućegsukoba. Njegov ministar Sikorski, podseća na „prekretni trenutak 20 stoleća”, u kojem se Poljska uzdala u savez s Britanijom i Francuskom, a ostavljena je da se sama suoči s nacističkom Nemačkom i potom „bude udarena s leđa od Sovjetskog Saveza”. (To je „našu sudbinu odlučilo za sledećih 50 godina”.)

Tusk i Sikorski izražavaju korenito promenjeno raspoloženje zemlje – da se ne kaže, rašireni strah Poljaka od ponavljanja te poznate istorije. Pred prizorom ruske hirurgije nad Gruzijom, njihovo većinsko raspoloženje prevagnulo je sada u stranu direktnog oslonca Varšave na Vašington, a manjena uzdanje u Brisel. Nestalo je, na primer, nedavno protivljenje javnosti instaliranju američkih antiraketnih projektila na tlu Poljske. A, opet, u većoj meri se aplaudira vladinom insistiranju da se sama Poljska bolje naoruža. Nezavisno od planova NATO-a.

Neko novo doba podeljenosti poletne Evrope, pred Rusijom koja čeka. Ohrabrenada poveruje da to o čemu Putin sanja možda i nije neizvodljivo, kako se činilo „pre Gruzije”.

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.