Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srbi u Banatu uoči seobe pod Čarnojevićem

I uoči Velike seobe Panonska nizija bila poprište značajnih događanja, ali su oni kod našeg naroda ostali na marginama istorijskog pamćenja
Srbi u Banatu uoči seobe pod Čarnojevićem
Арача, остаци храма насталог у 14. веку и девастираног у ратовима о којима говори књига (Фото: Ђ. Ђукић)

Zrenjanin – Srbi su u Banatu živeli i u ranom srednjem veku, ali su događanja na ovim prostorima u novijoj istoriji to vreme potisnula i ono se nije nametalo u našoj istoriografiji, pa i javnosti. Stoga je nedavno u Zrenjaninu izdata i predstavljena knjiga „Srbi u Banatu 1411–1594” privukla pažnju i verovatno će se o njoj više pričati kad dospe pred širi krug čitalaca.

Ima više razloga zašto su se izdavači ovog dela – ovdašnji arhiv i Gradska narodna biblioteka – odlučili za ovu temu. Rečeni period bio je kod nas na marginama interesovanja jer je, kako se navodi u knjizi, Velika seoba iz 1690. godine, kojom je značajan deo srpskog naroda pod Arsenijem Trećim Čarnojevićem, u vreme Bečkog rata (1683–1699) prešao Dunav i Savu i naselio se na prostoru Panonije. Seoba je bila ključan događaj za istoriju Srba u Banatu, Bačkoj, Sremu, Baranji i Slavoniji, a ona je među njima izazvala, bilo da su prethodno živeli u okvirima Habzburške monarhije ili Osmanskog cartsva, veliki potres i duboko se urezala u kolektivnu svest. Istorijsko sećanje na prethodno istorijsko trajanje Srba na ovim prostorima je zatamnelo, pa je i nova knjiga nastala s namerom da ga rasvetli.

U istraživanom razdoblju kroz 15. i 16. stoleće, koje su autori precizno omeđili, bio je karakterističan pokušaj prodora Turaka u Evropu sa željom da se pokori i da se potisne hrišćanstvo. U sprečavanju Osmanlija značajnu ulogu imali su Mađari i Srbi, komšije u Panonskoj niziji, čija je sudbina u kontekstu datog vremena i svih zbivanja značajno isprepletena, a to se danas sve više uočava. Tako je u delu koje se sastoji od dva eseja Ferenc Nemet u prvom Srbe u Banatu predstavlja u svetlu mađarske istoriografije, a u drugom Milan Micić piše esej o srpskom opstanku na granici svetova. Oba pisca, doktori nauka sa novosadskog univerziteta, imaju dobre predispozicije da se bave zadatim temama. Nemet, rođen u Boki kod Sečnja, dugo se bavi temama u vezi sa srpsko-mađarskim odnosima i često boravi u arhivima susedne nam države. Micić se kroz ceo svoj naučni rad bavi srpskim dobrovoljcima i neprekidnim migracijama i seobama našeg naroda.

Zašto 1411? Te godine srpski despot Stefan Lazarević, vazal ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, dobio je titulu župana Torontalske županije, koja je obuhvatala zapadni, ravničarski deo Banata i u njoj posede u Velikom Bečkereku, Bečeju, Arači i Bašaidu, koji su pripali i njegovom nasledniku despotu Đurađu Brankoviću. Ti posedi su bili istorijska prekretnica za Srbe jer su se na njima prvi put u Banatu oni počeli okupljati. To područje bilo je završna tačka srpskih kretanja u prvoj polovini 15. veka. Česti ratovi u 15. i prvoj polovini 16. veka, do pada Banata pod tursku vlast, doveli su mase srpskog naroda u Banat, koji se ovde javljao kao moćan vojnički činilac izuzetno značajan za odbranu južnih granica srednjovekovne Ugarske.

A 1594. godine se dogodio Banatski ustanak, za koji autori navode da je u srpskom istorijkom pamćenju malo poznat, a radi se o prvom pokretu srpskog naroda protiv turske vlasti, a bio je i povod za spaljivanje moštiju Svetog Save na Vračaru. Ovim ustankom Srbi su postali važan antiosmanski faktor na području Balkana i Podunavlja, a za posledicu je imao i Veliku seobu 1690.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.