Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nacionalna banka matičnih ćelija biće u funkciji do kraja godine

Centri izvrsnosti u Kragujevcu, čija će gradnja biti završena ovog leta, treba da okupe domaće i inostrane istraživače iz različitih naučnih oblasti
Nacionalna banka matičnih ćelija biće u funkciji do kraja godine
Центри изврсности у изградњи (Фото Б. Карталовић)

Kragujevac – Izgradnja centara izvrsnosti u Kragujevcu privodi se kraju i biće završena ovog leta, nakon čega sledi opremanje administrativnog dela i laboratorija u kojima će se domaći i inostrani istraživači baviti ispitivanjima pre svega matičnih ćelija koje mogu pomoći u lečenju pacijenata s teškim i retkim oboljenjima. Zato je Nacionalna banka matičnih ćelija, koja će biti stavljena u funkciju najkasnije do kraja godine, najvažniji deo ovog modernog centra, koji bi trebalo da dâ veliki podstrek razvoju nauke u našoj zemlji.

U centrima izvrsnosti u Kragujevcu, čije će useljenje početi već ove jeseni, obavljaće se ispitivanja iz različitih oblasti medicine, te bioinženjeringa i drugih prirodnih nauka, a samo gradnja objekta u kojima će biti smeštene sofisticirane laboratorije koštala je 18 miliona evra. Izgradnja objekta od 11.500 kvadrata finansirana je kreditnim sredstvima Evropske investicione banke, uz pomoć Vlade Srbije, lokalne uprave i Univerziteta u Kragujevcu, a za nameštaj i opremanje laboratorija i učionica biće potrebno uložiti još oko pet miliona evra.

– Prva na listi stanara je Nacionalna banka matičnih ćelija koja će biti jedinstvena na ovom prostoru, jer neće biti samo mesto za čuvanje ćelija pupčane vrpce već i naučna baza za proučavanje ćelijskog materijala koji može poslužiti u borbi protiv mnogih bolesti s kojima savremena medicina još ne može efikasno da se nosi – objasnio je Nenad Filipović, rektor Univerziteta u Kragujevcu, u okviru koga će i raditi centri izvrsnosti.

Osim Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu, koji će dobiti sasvim novu istraživačku i obrazovnu bazu, u naučnom centru će biti smešten još Institut za informacione tehnologije i Računarski centar, ali tu će svoje mesto moći da nađu i naučnici s drugih fakulteta na kojima se izučavaju prirodne nauke. Da se radovi privode kraju govori i to što su već podeljene obaveze, pa se tako zna da će Fakultet medicinskih nauka imati 80 posto učešća u pokrivanju komunalnih troškova, a Institut za informacione tehnologije i Računarski centar 20 posto.

– Verujemo da će Kragujevac postati centar naučnih istraživanja u našoj zemlji i regionu. Univerzitet u Kragujevcu ima vrlo jake grupe iz oblasti biomedicinskih istraživanja, godinama smo visoko rangirani na Šangajskoj listi, a na THL listi smo prošle godine proglašeni za najbolju naučnu ustanovu u Srbiji. Očekujem da će u centrima izvrsnosti raditi mnogo mladih naučnika na puno novih projekata – naveo je rektor Filipović.

Zahvaljujući istraživačima u oblasti kliničke medicine, ali i profesorima Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerzitet u Kragujevcu se već nekoliko godina nalazi među prvih 300 univerziteta na Šangajskoj listi, a 15 kragujevačkih naučnika zauzima visoke pozicije i na Stanford listi. U Kragujevcu je smešten i Državni data centar, a nedavno je počelo formiranje i Inovacionog distrikta u kome će iskusni profesori i mladi istraživači moći da pokreću startap projekte, pa će Nacionalna banka matičnih ćelija moći da donosi i nemale prihode.

Inicijativa za osnivanje Nacionalne banke matičnih ćelija u Kragujevcu pokrenuta je još 2011. godine, na predlog profesora Nebojše Arsenijevića i Miodraga Stojkovića, poznatih mikrobiologa i genetičara. Ugovor između Univerziteta u Kragujevcu i Vlade Srbije potpisan je 2013, a gradnja je počela s kraja 2015. Svečano polaganje kamena temeljca obavljeno je januara 2016. godine, u prisustvu tadašnjeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića, koji je tom prilikom izjavio da je jedna ovakva ustanova potrebna kako bi se sačuvao nacionalni kod.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.