Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U Nišu počinju dani Šabana Bajramovića

Povodom 15. godišnjice smrti kralja romske muzike u planu je prvi muzički festival
U Nišu počinju dani Šabana Bajramovića
Шабан Бајрамовић (Фото П. Павловић)

Niš – Kroz mesec i po dana, početkom juna, osim tradicionalnih manifestacija povodom niške gradske slave Svetog cara Konstantina i carice Jelene, po prvi put će biti održani i Dani Šabana Bajramovića. U čast kralja romske muzike, koji je preminuo tačno pre 15 godina, u organizaciji Niškog kulturnog centra (NKC) i više romskih kulturnih, likovnih i muzičkih udruženja sa kojima je tokom života umetnik sarađivao, u planu je održavanje tribina, književnih susreta, pesničkih smotri, izložbi i likovne kolonije, a tokom trajanja ove manifestacije predviđeno je održavanje prvog festivala narodne i izvorne romske muzike.

Dani Šabana Bajramovića, interpretatora romske i srpske pesme, ali i džez muzike, kako nam je rečeno, trajaće od 2. do 7. juna, a pored prostora u NKC-u i Narodnom pozorištu, centralno mesto biće Letnja pozornica u Niškoj gradskoj tvrđavi, na kojoj će biti održan i prvi muzički festival, za koji se očekuje da će se ubuduće održavati u isto vreme svake godine i postati tradicionalan. Prema rečima Nebojše Saitovića, jednog od inicijatora ove manifestacije, Nišlijama će u čast nenadmašnog muzičara kao gosti na festivalu svirati muzičari iz celog sveta koji su bili bliski sa Šabanom, a specijalni gosti će doći sa Kube.

Tokom plodnog muzičkog stvaralaštva Šaban Bajramović komponovao je više od 700 romskih kompozicija, njegova umetnost ostala je zabeležena na 20 albuma i na više od 50 singl ploča. Umetnik iz Niša i Srbije gostovao je u svim zemljama Evrope, u Americi i Kanadi, a Šabanova pesma „Đelem, đelem” danas je himna svih Roma sveta.

Ulaz na sve manifestacije tokom trajanja Dana Šabana Bajramovića, rođenog u Nišu 16. aprila 1936, u kojem je živeo i stvarao, i u 73. godini preminuo 8. juna 2008, odlučeno je, biće slobodan.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Мина
Слава најраскошнијем гласу и краљу ромске музике Шабану Бајрамовићу.Али, не треба му приписивати нешто, што он није створио, мада је чак и он изјављивао да је композитор чувене ромске химне "Ђелем, ђелем", што није тачно.Не верујем ни за оних 700 композиција, Шабан је само прерађивао и вршио обраде многих ромских песама из целог света. Прву верзију"Ђелем,ђелем" из Румуније прилагодио је композитор Ж.Јовановић, а помиње се и Бугарин М.Ајвазов из Плодвива, онако, како је чуо од свог деде.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.