Ponedeljak, 22.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Čuvar nasleđa Lazarevog grada

Bez brižljivog čuvanja kulturnog nasleđa, nema nam ni lepe budućnosti, kaže inženjer Miloš Stojadinović, Kruševljanin koji se u slobodnom vremenu bavi istorijom svog grada
Čuvar nasleđa Lazarevog grada
Млади хроничар на меморијалном комплексу Слободиште (Фото лична архива)

Kruševac – Miloš Stojadinović, mladi hroničar iz Kruševca, desetogodišnjicu rada obeležio je u Narodnom muzeju, gde je priređeno veče zavičajne istorije „U vremenu starog Kruševca”. Iako je inženjer elektrotehnike i računarstva, od detinjstva je voleo srpsku istoriju, naročito lokalnu.

– Moj otac je čuvao monografiju o Kruševcu i voleo sam da je prelistavam, čitam tekstove o našem gradu, diveći se fotografijama na kojima se nalazio stari Kruševac. Ali, interesovanje za ovakve stvari raslo je dok sam bio na privremenom radu u Francuskoj. Divio sam se očuvanom i negovanom kulturnom nasleđu koje Francuzi imaju – kaže naš sagovornik.

– Posebnu pažnju privlačili su mi zamkovi, kojih u dolini reke Loare ima više od 30. Francuzi su to odlično iskoristili ulažući u turizam i promovišući svoju istoriju. Danas ta mesta obilaze milioni turista. Izdvojio bih zamak u gradiću Somir i jedan od najvećih zamkova na svetu – u gradu Karkason. Kao iz bajke. Tada sam razmišljao o svom rodnom Kruševcu, njegovoj bogatoj istoriji i obećao sebi da ću, kad se vratim u svoj zavičaj, napraviti kolekciju knjiga o Kruševcu. Tako se i desilo. 2011. godine – seća se Stojadinović.

Po povratku je prvo otvorio fejsbuk stranicu „U vremenu starog Kruševca”, pa su ga istraživanja odvela do objavljivanja rodoslova Pasjaka, mesta njegovih predaka.

– Prvi rezultat od početka istraživanja bila je knjiga „Pasjak” – lična karta tog sela koju sam radio po uputstvima Odbora za hronike sela pri SANU. Interesovanje meštana je bilo veliko, ali i onih koji se zanimaju za takvu tematiku. Vođen uspehom ove hronike sela, ali i tada već popularne fejsbuk stranice „U vremenu starog Kruševca”, nastavio sam s istraživanjem arhivske građe i stare štampe. Kada bih nešto zanimljivo pronašao o našem kraju, to sam delio sa svojim prijateljima, ali i pratiocima fejsbuk stranice. Tako sam delio i svoju radost sa svima, a posebno s hroničarima Miloradom Sijićem, Dragišom Milosavljevićem, Slobodanom Nikolićem i drugima. Zajedničkom saradnjom s g. Slobodanom Nikolićem stvorene su knjige „Dnevnici iz Velikog rata” i „Kruševac u Velikom ratu”, kojom smo se, 11. novembra 2018. godine, svečanom promocijom odužili gradu Kruševcu povodom obeležavanja 100 godina od završetka Prvog svetskog rata. Nastavio sam sa istraživanjem i na terenu. Kada su ljudi saznali čime se bavim, obraćali su se da im pomognem u pronalaženju njihovih predaka i dolazilo je do interesantnih istraživanja. Tako sam, 2016. godine, u Zdravinju, rodnom selu moje majke, pronašao interesantan srednjevekovni spomenik – ističe mladi hroničar.

Nedavno je predstavljena knjiga „Zanimljiva Čarapanija”, nastala zahvaljujući dugogodišnjem prelistavanju stare štampe, u kojoj je autor pronalazio zanimljive tekstove o Kruševcu i stanovništvu.

– U njoj čitaoci mogu da pročitaju priče o neobičnom dvoboju između dva najbolja prijatelja, ratu između meštana Bresnog Polja i Konjuha oko rečnog ostrva, dečaku koji je pobegao od kuće jer su mu roditelji zabranili da čita knjige, kako je Kruševac dočekao Dragoljuba Aleksića, najjačeg čoveka Jugoslavije, o „zlatnoj groznici” u Zdravinju, kruševačkoj verziji „Jazavca pred sudom” i još mnogo zanimljivih priča. Knjiga „Zanimljiva Čarapanija” ima i svoju misiju, a to je da sav prihod od prodatih knjiga ide u humanitarne svrhe za našu sugrađanku Katarinu Arsić, studentkinju francuskog jezika, kojoj je novac neophodan za sigurniji korak – naglašava Miloš.

– Bez brižljivog čuvanja kulturnog nasleđa, nema nam ni lepe budućnosti, a to znači da čuvamo crkvu Lazaricu, Lazarev grad, našu Bagdalu, Slobodište i sva stara zdanja koja su ostala u gradu i okolini. To su simboli našeg carskog grada koje su nam preci ostavili u amanet na čuvanje – poruka je autora.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.