Ponedeljak, 20.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Buđenje uspavane privrede kreditnim poljupcem

Buđenje uspavane privrede kreditnim poljupcem
Почело је велико спремање и у „Варди” (Фото С. Хелета)

Višegrad – U posleratnoj privrednoj stagnaciji Višegrad je na prostorima Republike Srpske bio svojevrstan „pokusni kunić“, jer se u njemu za kratko vreme, počev od 2004. do 2006. godine, desilo rekordnih osam stečaja.

Sve je krenulo sa hemijskom industrijom „Terpentin“, zatim drvnom industrijom „Varda“, pa preduzećima „Žito“, „Napredak“, UTL, „Metalgas“, „Metalac“, „Granit“ i „Višegradtrans“, da bi ova serija bila začinjena jednim kuriozitetom, stečajem u stečaju, u drvnoj industriji „Varda“, nakon što je propao aranžman zakupa ove fabrike sa kontroverznim američkim biznismenom Haimom Klajnom.

I začudo, kad su mnogi prognozirali potpuni kolaps ovih firmi iz kojih se na biro rada preselilo preko 1.500 radnika, sredinom 2008. godine gotovo sve pomenute stečajne firme su uspele da pronađu kupce, neke čak i strateške.

Tako je u maju ove godine ruski biznismen Oleg Burlakov, za sumu od 2,2 miliona maraka, kupio kompletna postrojenja „Terpentina“, u kojima se uveliko rekonstruišu proizvodne linije radi obnove proizvodnje boja i lakova.

Krajem prošle godine za 1,8 miliona maraka drvna industrija „Kesten” iz Viteza kupila je višegradsku „Vardu”. I ovde je u toku veliko spremanje i obnova mašina, na čemu je već angažovano dvadesetak radnika.

Specijalizovano preduzeće za proizvodnju i kontrolu propan-butan boca „Metalgas“ nakon stečaja su kupili stari vlasnici, biznismeni iz Srbije braća Vujović. I ovde se proizvodnja obnavlja, uz angažovanje tridesetak bivših radnika, uz napomenu da im nedostaju mladi stručni kadrovi.

Autoprevozničko preduzeće „Višegradtrans“ kupila je korporacija „Bobar“, odnosno „Drinatrans“ iz Zvornika, nakon čega su uspeli da zamene dotrajale autobuse i zaposle dvadesetak radnika.

Prehrambenu industriju „Žito“ nedavno je kupila privatna firma „Adrija“ iz Višegrada, mladog biznismena Bojana Stojanovića, koja je za kratko vreme udvostručila proizvodnju raznih peciva i zadržava sve radnike.

Preduzeće „Metalac“ se, u stečajnom postupku, praktično utopilo u doskorašnji UTL, tako da ih je u paketu kupio FKL iz Temerina. I tekstilnu industriju „Napredak“, nakon stečaja, kupio je stari vlasnik – modna kuća „Nikolas“ iz Banjaluke. Pod novim imenom „Teks-moda“ obnovili su proizvodnju i u prvoj fazi angažovali 75 radnica.

Jedino su ostali na ledini nekadašnji građevinci preduzeća „Granit“, jer u stečajnom postupku nisu uspeli da pronađu kupca, budući da su im mašine i postrojenja praktično uništeni.

Dakle, slobodno se može reći da je u poslednje dve godine u višegradskoj privredi napravljen veliki zaokret prema obnovi, pa čak i razvoju.

Bez svake sumnje, tome su u dobroj meri doprineli podsticajni razvojni krediti opštine Višegrad, koji se plasiraju iz namenske naknade koju opštini plaća hidroelektrana „Višegrad“ na ime potopljenog zemljišta gornjim Drinskim jezerom.

Prema rečima načelnika opštine Višegrad Miladina Milićevića, namenski budžet za ove razvojne kredite krajem godine dostići će 6,5 miliona maraka, što je za svaki respekt. Istina, i kod ovog kreditiranja još uvek ima lutanja i slučajeva njihovog nenamenskog korišćenja, a i obaveze u vezi sa zapošljavanjem novih radnika mnogi korisnici ne poštuju. – Da bismo ova sredstva plasirali što racionalnije i u prave razvojne projekte koji garantuju otvaranje novih radnih mesta, u toku je procedura za osnivanje opštinske razvojne agencije „Vira“ – naglasio je Milićević.

Desilo se tako da se otpisana višegradska privreda ponovo budi i najozbiljnije računa sa proizvodnim razvojnim planovima, za šta će im bez sumnje trebati novi radnici.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje brojnih radnika koji su bez posla ostali u stečaju, jer zbog poznih godina teško da mogu biti konkurentni mladim kadrovima koji, takođe, na birou rada čekaju na posao.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.