Nedelja, 14.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Banke u prošloj godini zaradile 750 miliona evra

Profit na godišnjem nivou porastao je za čak 77,9 odsto, a „napravile” su ga veće kamate i provizije
Banke u prošloj godini zaradile 750 miliona evra
(Фото А. Васиљевић)

Dobit banaka 2022. bila je rekordna i iznosila je 87,766 milijardi dinara. Prema podacima iz godišnjeg izveštaja Agencije za privredne registre (APR) o poslovanju srpske privrede, koji je objavljen prošle nedelje, profit banaka je na godišnjem nivou porastao za čak 77,9 odsto. Ukrupnjavanje bankarskog sektora je nastavljeno, tako da je poslovala 21 banka, što je za dve manje nego u 2021. Posledično, broj zaposlenih je opao za 192, na 21.517 radnika.

Nenad Gujaničić, broker kuće „Momentum sekjuritis”, potvrđuje da je bankarski sektor 2022. ostvario rekordan profit od oko 750 miliona evra, što je gotovo duplo bolje u odnosu na prethodnu godinu u kojoj su banke još trpele negativne efekte pandemije.

„Glavni razlog za rast profitabilnosti je generalni rast kamata što je vodilo oporavku neto kamatne marže. Banke tradicionalno brže prilagođavaju aktivne kamate, po kojima plasiraju kredite, nego što povećavaju pasivne kamate, što je drugo ime za cenu depozita klijenata. Kako istovremeno nije došlo do rasta rashoda po osnovu rezervisanja za loše plasmane, usledio je rekordan rezultat”, ukazuje ovaj broker.

Tako su banke u odnosu na prethodnu godinu povećale neto prihod po osnovu kamata za više od 30 milijardi dinara, na oko 150 milijardi, ali nisu ostale skromne ni kada je reč o naknadama i proviziji. Banke su u 2022. imale oko 20 milijardi dinara veće neto prihode od naknada i provizija, što je kategorija koja beleži astronomski rast proteklih godina. Ukratko, prihod je uvećan sa 50 na 69,5 milijardi dinara.

Doprinos većem profitu sektora dali su i pojedini jednokratni efekti, poput spajanja banaka, pa je tako profit AIK banke znatno porastao kao posledica ostalih prihoda usled preuzimanja Naše AIK banke (bivša Sberbanka), navodi Gujaničić.

Nije na odmet podsetiti da je prošle godine AIK banka kupila i Evrobanku Direktnu, međutim, spajanje još nije okončano i ona se još nalazi na spisku banaka Narodne banke Srbije. Zato će i rezultati poslovanja AIK banke za ovu 2023, nakon još jednog preuzimanja, biti intrigantni.

Podsećanja radi AIK banka je prethodnih godina intenzivno kupovala banke na našem tržištu tako da joj je to širenje omogućilo da polako postaje banka sa najvećom zaradom. Još 2017. pazarila je grčku Alfa banku. AIK se širio ne samo kod nas, već i na region kupovinom Gorenjske banke u Sloveniji. Njihov plan da kupe podružnice ruske Sberbanke u istočnoj Evropi osujetio je sukob u Ukrajini.

Na spisku banka koje su poslovale sa najvećim profitom nema nikakvih iznenađenja. Sve one koje su i ranije bile u prvih pet, šest na listi su i sada i bile su u ekspanziji kupovinom drugih banka.

Novina je to što Inteza banka 2022. nije zadržala dugogodišnju lidersku poziciju. Mađarska OTP je na drugom mestu što i ne čudi s obzirom na to da je bila kupac dve velike banke u Srbiji: prvo je kupila Vojvođansku, a zatim francusku Sosijete ženeral.

Rajfajzen banka takođe se proširila kupovinom francuske Kredi Agrikol banke. U 2022. iz prvih pet banka po profitu istisnuta je NLB Komercijalna banka, a i u ovom slučaju reč je o velikoj akviziciji kada je strani investicioni fond pre nekoliko godina, preko slovenačke Nove Ljubljanske banke, kupio tada našu najveću domaću, uz to i državnu banku.

Inače, prošle godine je nastavljen trend konsolidacije bankarskog sektora, pa kada se sprovedu najavljena spajanja, nijedna banka van prvih deset na tržištu neće imati udeo veći od dva odsto, smatra Gujaničić. Najveći tržišni udeo ima Inteza od 15,1 odsto, OTP 13,7 procenata, a AIK banka će posle preuzimanja Evrobanke Direktne da im se približi sa sličnim udelom od oko 13 odsto.

Komentari18
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Mile Rad
A da li je porez naplacen na te zarade isto kao sto se to radi na zapadu?
Beogradjanin-Istrijan-Schwabenländle
Ја по обичају верујем све што новине напишу.
petar
U srbiji najbolje rade BANKE, APOTEKE, KOCKARNICE I ADVOKATI.
nikola andric
Kako gde. U Holandiji bi svaka banka bez 3 milijarde profita otisla u stecaj i prouzrokovala bankarsku krizu. Ljudi bi se kao na fudbalskoj utakmici medjusobno borili da bar nesto sa stednih racuna dobiju nazad. Uprkos kamati od samo 1% .
Nebojsa
To je isto kao da kažete zaradio naš seljak 750 000 listova deteline ! Pa zar banke nemaju mašini za stampanje novca i papira u izobilju tj beskonacno ???
Mile Rad
A sta ti mislis, gde se nasi novci stampaju?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.