Potrebni su nam dobri prevodioci i lektori
Dobri prevodioci moraju da imaju široko obrazovanje i govorno i pisano znanje dva strana jezika. Loši prevodioci ne poznaju dovoljno jezik s kojeg prevode i nemaju odgovarajuće opšte obrazovanje. Ne znaju dovoljno ni srpski jezik, a naročito stilistiku, gramatiku i pravopis.
Školovani stručnjaci (lektori) za srpski jezik, čuvari pravila srpskog jezika i pravilnosti pisanja i govora su malobrojni i malo cenjeni. Njihov društveni status je nepovoljan. Lektori su neophodni u domenu školskog obrazovanja i ocene o pravilnosti pismenosti, usmenog kazivanja i posebno govorništva.
Nevolja je velika za srpski jezik što nedostaje dovoljno lektora. Lektorska služba bi morala iz temelja da bude ojačana, reorganizovana i da dobije veća prava.
Država bi trebalo zakonom da obaveže novinske kuće, televizije, radio stanice i ostale medije da u svojoj delatnosti, od ogromnog značaja za obrazovanost uopšte, obezbede lektorsku i prevodilačku službu.
Na 16. Međunarodnom kongresu slavista, održanom u Beogradu 2018. godine, uz učešće oko hiljadu slavista iz 43 zemlje sveta, dr filozofije Milan Orlić naglasio je da su lektori (i prevodioci) ključan i nužan uslov, ali nedovoljan za afirmaciju srpske kulture bilo gde u svetu. Lektori ne mogu da rade sami, bez podrške države i naročito ne bez plana koji država i njene institucije moraju da naprave za podršku srpskom jeziku i književnosti, kulturi i tradiciji uopšte.
Ljubomir Iv. Jović,
penzionisani pravnik, Progar
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


