Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U devedesetoj napisao delo na ponos zavičaju

Milisav R. Đenić mladalačkom upornošću prikupio je i priredio podatke o velikom broju zaslužnih ličnosti, među kojima su osam akademika, 53 doktora nauka, 50 univerzitetskih profesora
U devedesetoj napisao delo na ponos zavičaju
Милисав Р. Ђенић (Фото лична архива)

Čajetina – Dobronamernost neguje ljudsku dušu i otvara put ka besmrtnosti. Tako svoju životnu istinu oblikuje najplodniji pisac-hroničar zlatiborskog kraja Milisav R. Đenić, stvaralački neumoran i u 90. godini. Ovih dana objavio je, na ponos zavičaju: „Biografski leksikon Zlatibora” sa životopisima 448 ličnosti iz zlatiborskog sreza.

To delo, plod je posvećenog rada i znanja. Mladalačkom upornošću prikupio je i priredio podatke o velikom broju zaslužnih ličnosti, među kojima su osam akademika, 53 doktora nauka, 50 univerzitetskih profesora, desetine inženjera …

„Narodi koji ne poštuju prošlost nemaju budućnost”, podseća na tu misao pisac u uvodu knjige, pa dodaje: „U periodu dok su patrijarhalni odnosi u našem kraju odolevali novim vremenima, u zlatiborskim sirotinjskim kolibama rađali su se budući profesori, inženjeri, pravnici i doktori. Kraj ognjišta i uz gusle odrastaju narodni poslanici, senatori, đenerali, deca naših siromašnih seljanki postajala su doktori nauka, profesori univerziteta i akademici.”

A recenzent knjige dr Ilija Misailović ističe da se Đenić prihvatio obimnog i odgovornog posla da svom dugogodišnjem istraživačkom radu doda i „Biografski leksikon Zlatibora”, u kome od zaborava čuva mnoge uspešne poslenike: „Autor je obradio biografije 448 ličnosti, od najstarijih Mihaila Radovića (1759) i Jovana Mićića (1775), ustanika i ratnika, do najmlađeg Đorđa Božovića (1990), doktora filoloških nauka”.

Milisav R. Đenić izdanak je ugledne zlatiborske familije Đenića. Rođen je 1933. u Krivoj Reci, u velikoj kući dede-strica Arsenija Đenića, člana Radikalne stranke i narodnog poslanika. Kao dečak Milisav prelazi u Čajetinu gde njegov otac s braćom podiže porodičnu kuću, kafanu i pekaru. Ali posle rata za tu dobrostojeću porodicu nastupaju nedaće, jer im komunistička vlast oduzima i kafanu i pekaru. Otuda se njegov duboko ukorenjeni opozicioni stav prema komunističkom režimu uvek ogledao u odgovoru na pitanje koliko ima godina: „Imam sedam godina, jer sam samo toliko živeo u slobodi”. Broza prilikom njegovih dolazaka nikada nije sačekao sa svojim razredom, sedeo bi u dvorištu okrenuvši leđa ulici kojom je on prolazio.

Milisav je gimnaziju završio u Užicu. Imao je tri velike ljubavi: šah, muziku i film. Mlađi đaci su ga upamtili kako na velikom odmoru igra simultanku u školskom hodniku. Svirao je gitaru u gimnazijskom orkestru, uživao u gledanju filmova(danas je kolekcionar preko 500 vesterna). Pred kraj gimnazijskog školovanja slomio je kuk dok je igrao fudbal, pa je zbog komplikacija dve i po godine ležao u gipsu. Verovatno se u tim dugim satima, naučio strpljenju.

Potom je studirao u Beogradu na Filozofskom fakultetu istoriju, da bi po sticanju diplome predavao taj predmet u OŠ „Dimitrije Tucović” u Čajetini. Radni vek proveo je u školi, predavao je i onu istoriji koja se nije mogla pročitati u knjigama: o srpskim kraljevima, junacima Velikog rata, vitezovima Karađorđeve zvezde, iz mraka i zabrana iznosio znanja učenicima izazivajući podozrivost komunističkih vlasti... Tu se začela i njegova strast prema fotografiji, u svojoj kolekciji ima veliki broj snimaka starog Zlatibora (od 1908. do šezdesetih godina 20. veka).

Dok se u 44. godini vraćao iz Istorijskog arhiva u Užicu, gde je istraživao podatke za nove knjige, infarkt pogađa Milisava, koji ulazi u kliničku smrt. U užičkoj bolnici ga spasava dr Strajin Šuljagić, takođe Zlatiborac. Đenić se okreće prirodi i dugim šetnjama, ritualnom ispijanju čajeva od bilja sa zlatiborskih suvata, dok leta provodi u Dubrovniku, za njega najlepšem gradu. Sve to vraća mu životnu snagu i potrebu za pisanjem o prošlosti. Napisao je ukupno 20 knjiga i vitalan dočekao duboku starost.

U uvodu najnovije knjige zahvalio se Milisav svojim ćerkama Snežani i Marijani na dragocenoj pomoći u oblikovanju te publikacije (kao i etnologu Bosi Rosić i recenzentu Iliji Misailoviću na dugogodišnjoj saradnji). A njegova ćerka Snežana, direktorka čajetinske biblioteke i autorka vrednih knjiga o znamenitim ljudima i događajima iz prošlosti Zlatibora, ponosna na oca kratko nam je rekla: „Tekst u ’Politici’ biće mu najlepši poklon za 90. rođendan”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.