Sreda, 10.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
BELEŠKE S PUTA OHRID

Grad na hridi

Zbog velikog broja crkava i manastira, poznat je kao balkanski Jerusalim, a kažu da ih ima 365, po jedan za svaki dan u godini
Grad na hridi
(Фотографије: Станко Костић)

Ko želi da doživi Severnu Makedoniju, njene čari: prirodu, kulturu, tradiciju, istoriju, gostoprimstvo, arhitekturu, treba da poseti Ohrid i Ohridsko jezero.

Nepregledno čisto i plavo jezero, ili kako ga još zovu Makedonsko slatkovodno more, zadovoljiće i najzahtevnije turiste. Grad je smešten na litici ili „vo hrid”.

Kolevka ćirilice

U antičkim izvorima spominje se kao Lihidos – grad svetlosti. Poznat je po Svetom Klimentu i Svetom Naumu, učenicima Ćirila i Metodija, razvoju slovenske pismenosti, ćiriličnog pisma i po prvom slovenskom carstvu iz koga je vladao car Samuilo. Grad i jezero su, zbog izuzetne prirodne lepote i kulturnog nasleđa, od 1980. godine na listi zaštite Uneska.

Manastir Sveti Naum

Gledajući s jezera, izdvaja se obnovljena tvrđava. Nešto niže je kompleks manastira Svetog Klimenta s budućom Bogoslovijom i univerzitetom. Južnije, zaklonjen bregom, nalazi se najslikaniji manastir Svetog Jovana Kaneo, smešten na steni iznad nekadašnjeg ribarskog naselja. Sve ovo možete obići i videti brodićem s jezera i okupati se na plaži ispod samog manastira.

Ja sam se odlučio za obilazak pešačenjem uskim, orijentalnim ulicama starog grada. Ohrid je nazvan i Jerusalimom Balkana, po legendi da se na teritoriji grada nalazilo 365 crkava, za svaki dan u godini po jedna.

Kaldrmisana ulica posetioce uvodi kroz kapiju u gornji deo grada. Levo se ide ka crkvi Svete Bogorodice Privlepte. U njoj su bile smeštene mošti Svetog Klimenta do prenosa u novi manastir. To je jedna od najstarijih i najlepših bogomolja u čijem se dvorištu možete okrepiti pitkom vodom i obići galeriju ikona.

Blagim usponom stiže se i do kapije obnovljene Samuilove tvrđave. Ulaz se plaća 2,5 evra. Unutrašnjost srednjovekovnog grada je bez sadržaja, ali s bedema se pruža očaravajući pogled na stari i novi grad i jezero.

Po izlasku iz grada kaldrma vodi do obnovljenog manastira Svetog Klimenta.

Među zdanjima orijentalne arhitekture izdvajaju se crkva Svetog Nikole Bolničkog, koja je služila kao zaštitni karantin u srednjem veku od kuge i Crkva Svete Sofije u centru iz 11. veka, koja je u tursko vreme bila džamija.

Crkva Svetog Klimenta

Biseri i grafika kao suvenir

Biti u Ohridu i ne kupiti nešto od nakita, nezamislivo je. Porodica Filevi zna tajnu izrade čuvenog Ohridskog bisera, od kojeg su nizali ogrlice i za dame na britanskom dvoru.

Na ulicama ima dosta i uličnih prodavaca. U Muzeju papira na replici Gutenbergove prese može da se kupi odštampana grafika. Kuća porodice Robev iz 19. veka pretvorena je u nacionalni muzej.

Za obilazak manastira Sveti Naum i Biljaninih izvora treba odvojiti dan: manastir je na samoj granici s Albanijom, smešten na stenovitoj visoravni pod kojom izvire reka Crni Drim. Svetinja je prepuna turista koji čekaju u redu da posete grob Svetog Nauma. Kažu da ko nasloni uho na grob može čuti otkucaje srca svetitelja.

Za apartman 30 evra

Smeštaj može da se nađe u okolini jezera i u samom starom gradu. Cene za apartman kreću se od 30 evra pa naviše. Turisti dane provode u kupanju u predivnoj, plavoj bistroj vodi jezera, a večeri u šetnji starom i novom čaršijom, u kojima ima mnogo odličnih restorana s tradicionalnom hranom. Na malim trgovima sviraju ulični svirači, a u kafanama, nalik na beogradsku Skadarliju, profesionalni muzičari. Zvuci „Zajdi, zajdi jasno solnce”, „Bitola, moj roden kraj” i naravno „Biljana platno beleše” mešaju se u tišini noći.

Biljanini izvori

Na izlazu iz Ohrida na putu ka Svetom Naumu je izletište Biljanini izvori, koje krasi i bista devojke koja „beli platno”, kako podseća stara narodna pesma. Oko prostranog vrela je nekoliko etno-restorana s ponudom tradicionalne hrane.

Stari platan

Jedna od turističkih atrakcija Ohrida je i platan star više od 1.000 godina. Po legendi ga je zasadio Sveti Kliment. Nalazi se na starom bazaru, mestu prepunom trgovačkih radnjica, sladoledžinica, poslastičarnica smeštenih u prizemnim starim kućama. Stariji posetioci pamte kafanske stolove u trometarskoj šupljini debla i poslastičarnice pod krošnjom drveta.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.